What really happened to the Library of Alexandria? - Elizabeth Cox

Prevodilac: Milenka Okuka Lektor: Tijana Mihajlović

2,300 years ago,

Pre 2 300 godina,

the rulers of Alexandria set out to fulfill

vladari Aleksandrije su se zaputili da ispune

one of humanity’s most audacious goals:

jedan od najodvažnijih ciljeva čovečanstva:

to collect all the knowledge in the world under one roof.

da sakupe sve znanje sveta pod jedan krov.

In its prime,

Na svom vrhuncu,

the Library of Alexandria housed an unprecedented number of scrolls

Aleksandrijska biblioteka je sadržala nezapamćen broj svitaka

and attracted some of the Greek world’s greatest minds.

i privlačila je neke od najvećih umova Grčke.

But by the end of the 5th century CE, the great library had vanished.

Međutim, do kraja V veka nove ere, velika biblioteka je nestala.

Many believed it was destroyed in a catastrophic fire.

Mnogi su verovali da je uništena u katastrofalnom požaru.

The truth of the library’s rise and fall is much more complex.

Istina o usponu i padu biblioteke je daleko složenija.

The idea for the library came from Alexander the Great.

Zamisao za biblioteku je potekla od Aleksandra Makedonskog.

After establishing himself as a conqueror,

Nakon što je učvrstio položaj osvajača,

the former student of Aristotle turned his attention

bivši Aristotelov đak je preusmerio pažnju

to building an empire of knowledge headquartered in his namesake city.

na izgradnju carstva znanja sa sedištem u gradu sa njegovim imenom.

He died before construction began,

Umro je pre početka gradnje,

but his successor, Ptolemy I,

ali njegov naslednik, Ptolomej I,

executed Alexander’s plans for a museum and library.

ostvario je Aleksandrove planove za muzej i biblioteku.

Located in the royal district of the city,

Smeštena u kraljevskom delu grada,

the Library of Alexandria

Aleksandrijska biblioteka

may have been built with grand Hellenistic columns,

je možda bila izgrađena sa velikim helenskim stubovima,

native Egyptian influences,

izvornim egipatskim uticajima

or a unique blend of the two--there are no surviving accounts of its architecture.

ili kao jedinstven spoj oboje - ne postoje preživeli zapisi o njenoj arhitekturi.

We do know it had lecture halls, classrooms, and, of course, shelves.

Znamo da je imala sale za predavanja, učionice i, naravno, police.

As soon as the building was complete,

Čim je zgrada završena,

Ptolemy I began to fill it with primarily Greek and Egyptian scrolls.

Ptolomej je počeo da je ispunjava prvenstveno grčkim i egipatskim svicima.

He invited scholars to live and study in Alexandria at his expense.

Pozivao je učenjake da žive i uče u Aleksandriji o njegovom trošku.

The library grew as they contributed their own manuscripts,

Biblioteka je rasla zahvaljujući njihovom doprinosu u vidu rukopisa,

but the rulers of Alexandria still wanted a copy of every book in the world.

ali vladari Aleksandrije su i dalje želeli primerak svake knjige u svetu.

Luckily, Alexandria was a hub for ships traveling through the Mediterranean.

Srećom, Aleksandrija je bila stecište za brodove koji su putovali Mediteranom.

Ptolemy III instituted a policy requiring any ship that docked in Alexandria

Ptolomej III je doneo zakon zahtevajući da bilo koji brod usidren u Aleksandriji

to turn over its books for copying.

mora da preda svoje knjige radi kopiranja.

Once the Library’s scribes had duplicated the texts,

Nakon što bi pisari biblioteke prekopirali tekstove,

they kept the originals and sent the copies back to the ships.

zadržali bi originale i vraćali kopije nazad na brodove.

Hired book hunters also scoured the Mediterranean

Unajmljeni lovci na knjige su takođe pretraživali Mediteran

in search of new texts,

tragajući za novim tekstovima,

and the rulers of Alexandria attempted to quash rivals

a aleksandrijski vladari su pokušali da unište konkurenciju

by ending all exports of the Egyptian papyrus used to make scrolls.

tako što su zaustavili sav izvoz egipatskog papirusa za izradu svitaka.

These efforts brought hundreds of thousands of books to Alexandria.

Ove mere su donele na stotine hiljada knjiga u Aleksandriju.

As the library grew,

Kako je biblioteka rasla,

it became possible to find information on more subjects than ever before,

postalo je moguće pronaći informaciju o više tema nego ikad pre,

but also much more difficult to find information on any specific subject.

ali je bilo i mnogo teže pronaći informaciju o bilo kojoj posebnoj temi.

Luckily, a scholar named Callimachus of Cyrene set to work on a solution,

Srećom, učenjak po imenu Kalimak iz Kirene se zaputio da radi na rešenju,

creating the pinakes,

stvarajući pinake,

a 120-volume catalog of the library’s contents,

katalog od 120 tomova sa sadržajem biblioteke,

the first of its kind.

prvi te vrste.

Using the pinakes,

Koristeći pinake,

others were able to navigate the Library’s swelling collection.

drugi su mogli da se snalaze u rastućoj kolekciji biblioteke.

They made some astounding discoveries.

Došli su do nekih zapanjujućih otkrića.

1,600 years before Columbus set sail,

Hiljadu i šeststo godina pre nego što je Kolumbo isplovio,

Eratosthenes not only realized the earth was round,

Eratosten ne samo da je shvatio da je zemlja okrugla,

but calculated its circumference and diameter

već je čak izračunao njen obim i prečnik

within a few miles of their actual size.

s preciznošću od nekoliko kilometara njene stvarne veličine.

Heron of Alexandria created the world’s first steam engine

Heron iz Aleksandrije je napravio prvi parni motor na svetu

over a thousand years before

više od hiljadu godina pre nego što je konačno nanovo izumljen

it was finally reinvented during the Industrial Revolution.

tokom Industrijske revolucije.

For about 300 years after its founding in 283 BCE, the library thrived.

Nekih 300 godina nakon što je osnovana 283. g. p. n. e, biblioteka je cvetala.

But then, in 48 BCE, Julius Caesar laid siege to Alexandria

Međutim, 48. g. p. n. e. Julije Cezar je postavio opsadu oko Aleksandrije

and set the ships in the harbor on fire.

zapalivši brodove u luci.

For years, scholars believed the library burned as the blaze spread into the city.

Godinama su akademici verovali da je biblioteka spaljena

nakon što se stihija proširila na grad.

It's possible the fire destroyed part of the sprawling collection,

Moguće je da je vatra uništila deo zamašne kolekcije,

but we know from ancient writings

ali znamo iz antičkih zapisa

that scholars continued to visit the library for centuries after the siege.

da su učenjaci nastavili da posećuju biblioteku vekovima nakon opsade.

Ultimately, the library slowly disappeared as the city changed from Greek,

Naposletku, biblioteka je polako nestala dok je vlast u gradu prelazila od grčkih,

to Roman,

preko rimskih,

Christian,

hrišćanskih

and eventually Muslim hands.

i na kraju muslimanskih ruku.

Each new set of rulers viewed its contents as a threat

Svaki novi skup vladara je gledao na njen sadržaj kao na pretnju

rather than a source of pride.

umesto kao na izvor ponosa.

In 415 CE,

Godine 415. n. e,

the Christian rulers even had a mathematician named Hypatia

hrišćanski vladari su čak ubili matematičara po imenu Hipatija

murdered for studying the library’s ancient Greek texts,

jer je izučavao antičke grčke tekstove iz biblioteke,

which they viewed as blasphemous.

na koje su oni gledali kao na bogohuljenje.

Though the Library of Alexandria and its countless texts are long gone,

Iako Aleksandrijske biblioteke i njenih bezbrojnih tekstova više odavno nema,

we’re still grappling with the best ways to collect,

još uvek muku mučimo sa najboljim načinima za sakupljanje,

access,

pristupanje

and preserve our knowledge.

i čuvanje našeg znanja.

There’s more information available today

Trenutno imamo više dostupnih informacija

and more advanced technology to preserve it,

i napredniju tehnologiju za njihovo čuvanje,

though we can’t know for sure

iako ne možemo da budemo sigurni

that our digital archives will be more resistant to destruction

da će naše digitalne arhive da budu otpornije na uništenje

than Alexandria’s ink and paper scrolls.

od aleksandrijskih svitaka od mastila i papira.

And even if our reservoirs of knowledge are physically secure,

A čak i ako su naši rezervoari znanja fizički bezbedni,

they will still have to resist the more insidious forces

i dalje će morati da se odupru podmuklijim silama

that tore the library apart:

koje su uništile biblioteku:

fear of knowledge,

strahu od znanja

and the arrogant belief that the past is obsolete.

i osionom uverenju da je prošlost prevaziđena.

The difference is that, this time, we know what to prepare for.

Jedina razlika je to što ovog puta znamo za šta da se pripremimo.