What really happened to the Library of Alexandria? - Elizabeth Cox

Prevoditelj: Sanda L Recezent: Ivan Stamenković

2,300 years ago,

Prije 2300 godina,

the rulers of Alexandria set out to fulfill

vladari Aleksandrije odlučili su ispuniti

one of humanity’s most audacious goals:

jedan od najodvažnijih ciljeva čovječanstva:

to collect all the knowledge in the world under one roof.

sakupiti sve znanje svijeta pod jedan krov.

In its prime,

Na svom vrhuncu

the Library of Alexandria housed an unprecedented number of scrolls

knjižnica u Aleksandriji bila je dom neviđenom broju svitaka

and attracted some of the Greek world’s greatest minds.

te je privlačila neke od najvećih umova grčkog svijeta.

But by the end of the 5th century CE, the great library had vanished.

No, do kraja 5. st. velika je knjižnica nestala.

Many believed it was destroyed in a catastrophic fire.

Mnogi vjeruju da je uništena u katastrofalnom požaru.

The truth of the library’s rise and fall is much more complex.

Istina o usponu i padu knjižnice je mnogo složenija.

The idea for the library came from Alexander the Great.

Sama ideja o knjižnici došla je od Aleksandra Velikog.

After establishing himself as a conqueror,

Nakon uspostave svoje vlasti,

the former student of Aristotle turned his attention

bivši Aristotelov učenik posvetio se

to building an empire of knowledge headquartered in his namesake city.

izgradnji carstva znanja kojem bi sjedište bilo u gradu koji nosi njegovo ime.

He died before construction began,

Umro je prije nego je izgradnja počela,

but his successor, Ptolemy I,

no njegov nasljednik, Ptolomej I.

executed Alexander’s plans for a museum and library.

ostvario je Aleksandrove planove za izgradnju muzeja i knjižnice.

Located in the royal district of the city,

Smještena u kraljevskom dijelu grada,

the Library of Alexandria

knjižnica u Aleksandriji

may have been built with grand Hellenistic columns,

možda je imala velike helenističke stupove,

native Egyptian influences,

izgrađena pod egipatskim utjecajem

or a unique blend of the two--there are no surviving accounts of its architecture.

ili je bila spoj obje kulture, ali ne postoje zapisi o njezinoj arhitekturi.

We do know it had lecture halls, classrooms, and, of course, shelves.

Znamo da je imala predavaonice, učionice i, naravno, police.

As soon as the building was complete,

Čim je izgradnja završena,

Ptolemy I began to fill it with primarily Greek and Egyptian scrolls.

Ptolomej I. počeo ju je puniti uglavnom grčkim i egipatskim svicima.

He invited scholars to live and study in Alexandria at his expense.

Pozvao je učenjake da žive i rade u Aleksandriji o njegovom trošku.

The library grew as they contributed their own manuscripts,

Knjižnica je rasla kako su oni pisali svoje rukopise,

but the rulers of Alexandria still wanted a copy of every book in the world.

no vladari Aleksandrije i dalje su željeli kopiju svake knjige na svijetu.

Luckily, Alexandria was a hub for ships traveling through the Mediterranean.

Srećom, Aleksandrija je bila čvorište brodova koji su plovili Sredozemljem.

Ptolemy III instituted a policy requiring any ship that docked in Alexandria

Ptolomej III. uveo je pravilo da svaki brod koji pristane u Aleksandriji

to turn over its books for copying.

mora predati knjige na kopiranje.

Once the Library’s scribes had duplicated the texts,

Kada su pisari Knjižnice kopirali tekstove,

they kept the originals and sent the copies back to the ships.

zadržali bi original, a kopije poslali natrag na brodove.

Hired book hunters also scoured the Mediterranean

Lovci na knjige isto su češljali Sredozemlje

in search of new texts,

u potrazi za novim tekstovima,

and the rulers of Alexandria attempted to quash rivals

a vladari Aleksandrije konkurenciju su uništili

by ending all exports of the Egyptian papyrus used to make scrolls.

zabranom izvoza egipatskog papirusa od kojeg su se radili svici.

These efforts brought hundreds of thousands of books to Alexandria.

Na taj su način stotine tisuća knjiga stigle u Aleksandriju.

As the library grew,

Kako je knjižnica rasla,

it became possible to find information on more subjects than ever before,

postalo je moguće pronaći informacije o velikom broju tema,

but also much more difficult to find information on any specific subject.

ali postalo je teško pronaći informacije o nekoj specifičnoj temi.

Luckily, a scholar named Callimachus of Cyrene set to work on a solution,

Srećom, učenjak po imenu Kalimah iz Cirene se zaputio raditi na rješenju,

creating the pinakes,

stvarajući pinake,

a 120-volume catalog of the library’s contents,

katalog od 120 tomova sa sadržajem knjižnice,

the first of its kind.

prvi takve vrste.

Using the pinakes,

Koristeći pinake,

others were able to navigate the Library’s swelling collection.

drugi su se mogli snalaziti u rastućoj kolekciji knjižnice.

They made some astounding discoveries.

Došli su do nekih zapanjujućih otkrića.

1,600 years before Columbus set sail,

Tisuću i šesto godina prije nego što je Kolumbo isplovio,

Eratosthenes not only realized the earth was round,

Eratosten ne samo da je shvatio da je Zemlja okrugla,

but calculated its circumference and diameter

već je i izračunao njen opseg i promjer,

within a few miles of their actual size.

preciznošću od nekoliko kilometara njene stvarne veličine.

Heron of Alexandria created the world’s first steam engine

Heron iz Aleksandrije je napravio prvi parni motor na svijetu,

over a thousand years before

više od tisuću godina prije

it was finally reinvented during the Industrial Revolution.

nego što je konačno nanovo izumljen tijekom Industrijske revolucije.

For about 300 years after its founding in 283 BCE, the library thrived.

Tijekom 300 godina od svog osnivanja 283. g. p. n. e, knjižnica je rasla.

But then, in 48 BCE, Julius Caesar laid siege to Alexandria

Međutim, 48. g. p. n. e. Julije Cezar je postavio opsadu oko Aleksandrije,

and set the ships in the harbor on fire.

zapalivši brodove u luci.

For years, scholars believed the library burned as the blaze spread into the city.

Godinama se vjerovalo da je knjižnica spaljena kada se požar proširio na grad.

It's possible the fire destroyed part of the sprawling collection,

Moguće je da je vatra uništila dio kolekcije,

but we know from ancient writings

ali znamo iz antičkih zapisa

that scholars continued to visit the library for centuries after the siege.

da su učenjaci nastavili posjećivati knjižnicu stoljećima nakon opsade.

Ultimately, the library slowly disappeared as the city changed from Greek,

Naposlijetku, knjižnica je polako nestala dok je vlast u gradu prelazila od grčkih,

to Roman,

preko rimskih,

Christian,

kršćanskih

and eventually Muslim hands.

i na kraju do muslimanskih ruku.

Each new set of rulers viewed its contents as a threat

Svaki novi skup vladara gledao je na njen sadržaj kao na prijetnju,

rather than a source of pride.

umjesto kao na izvor ponosa.

In 415 CE,

Godine 415. n. e.

the Christian rulers even had a mathematician named Hypatia

kršćanski vladari su čak ubili matematičarku po imenu Hipatija,

murdered for studying the library’s ancient Greek texts,

jer je izučavala antičke grčke tekstove iz knjižnice,

which they viewed as blasphemous.

na koje su oni gledali kao na bogohuljenje.

Though the Library of Alexandria and its countless texts are long gone,

Iako Aleksandrijske knjižnice i njenih bezbrojnih tekstova više odavno nema,

we’re still grappling with the best ways to collect,

još se uvijek mučimo oko najboljih načina za sakupljanje,

access,

pristup

and preserve our knowledge.

i čuvanje našeg znanja.

There’s more information available today

Danas imamo više dostupnih informacija

and more advanced technology to preserve it,

i napredniju tehnologiju za njihovo čuvanje,

though we can’t know for sure

iako ne možemo biti sigurni

that our digital archives will be more resistant to destruction

da će naši digitalni arhivi biti otporniji na uništenje

than Alexandria’s ink and paper scrolls.

od aleksandrijskih svitaka od tinte i papira.

And even if our reservoirs of knowledge are physically secure,

Čak i ako su naša spremišta znanja fizički sigurna,

they will still have to resist the more insidious forces

i dalje će se morati odupirati podmuklijim silama

that tore the library apart:

koje su uništile knjižnicu:

fear of knowledge,

strahu od znanja

and the arrogant belief that the past is obsolete.

i bahatom uvjerenju da je prošlost zastarjela.

The difference is that, this time, we know what to prepare for.

Jedina razlika je što ovog puta znamo za što se trebamo pripremiti.