Should we be looking for life elsewhere in the universe? - Aomawa Shields

Da li bi trebalo da tragamo za životom negde drugde u univerzumu? - Aomava Šilds

Prevodilac: Milenka Okuka Lektor: Mile Živković

Astronomers have discovered thousands of planets orbiting stars other than the Sun.

Astronomi su otkrili hiljade planeta koje kruže oko zvezda mimo Sunca.

They come in all sizes,

Ima ih raznih veličina,

at different orbital distances from their stars.

različite udaljenosti orbite od njihove zvezde.

The closest of them are trillions of miles away,

Najbliže od njih su udaljene trilionima kilometara,

and even the largest are just fuzzy patches

a čak su i najveće od njih samo nejasne mrlje

in the fields of high-powered telescopes.

na vidiku moćnih teleskopa.

But if one of these planets is close in size to the Earth

Ali ako je jedna odo ovih planeta veličinom približna Zemlji

and orbits not too close and too far away from its parent star,

i orbitira ni previše blizu, ni previše daleko od svoje zvezde roditelja,

it could be rocky and warm enough to have oceans

mogla bi da bude stenovita i topla dovoljno da ima okeane,

and perhaps life.

a možda i život.

Astronomers discover these potentially habitable planets,

Astronomi otkrivaju ove potencijalno naseljive planete

and their eyes get big and wide.

i oči im se povećaju i rašire.

Could one of these distant worlds carry the building blocks of life?

Da li bi jedan od ovih udaljenih svetova mogao da nosi gradivne elemente života?

Or even a living, breathing, civilization?

Ili čak živu, dišuću civilizaciju?

Is the question, "Are we alone in the universe?" about to be answered?

Da li ćemo uskoro da odgovorimo na pitanje: "Da li smo sami u univerzumu"?

But wait.

Samo malo.

Maybe we should ask a different question first.

Možda bi prvo trebalo da pitamo drugo pitanje.

Should we try to find out if we're alone in the universe?

Da li bi trebalo da otkrijemo da li smo sami u univerzumu?

If we do find the atmospheric fingerprints of life

Ako otkrijemo atmosferske tragove života

on one of these small, distant worlds,

na jednom od ovih malih, udaljenih svetova,

should we try to contact any beings who may live there?

da li bi trebalo da kontaktiramo s nekim od bića koja možda tamo žive?

Is that wise?

Da li je to mudro?

Three decades ago, NASA decided the answer was yes.

Pre tri decenije, NASA je odlučila da je odgovor da.

Voyager 1 and 2 were launched in 1977

Vojadžer 1 i 2 su lansirani 1977.

to explore the giant planets in the solar system.

kako bi istraživali džinovske planete u solarnom sistemu.

Each spacecraft carried a golden phonograph record,

Svaka svemirska letelica je nosila zlatan fonografski zapis,

a time capsule of sorts that included clues and messages

neku vrstu vremenske kapsule koja je uključivala tragove i poruke

meant to convey the story of human civilization.

koje su trebale da sopšte priču o ljudskoj civilizaciji.

The contents of these gold-plated copper disks were chosen by a committee

Sadržaj ovih pozlaćenih bakarnih diskova je odabrao komitet

chaired by American astronomer and author Carl Sagan.

na čelu sa američkim astronomom i piscem Karlom Saganom.

They included over 100 images,

Sadržale su preko 100 slika

and a range of sounds from the natural world:

i opseg zvukova iz prirodnog sveta:

ocean waves,

okeanskih talasa,

thunder,

groma,

the sounds of birds

zvuk ptica

and whales.

i kitova.

The records also included music from many different time periods and cultures,

Snimci su takođe sadržali muziku iz mnogih različitih vremenskih peroda i kultura,

greetings in 55 languages,

pozdrave na 55 jezika

and messages from the President of the United States,

i poruku od predsednika SAD-a

and the UN Secretary General.

i generalnog sekretara UN-a.

They also included a map.

Takođe su sadržali mapu.

Each golden record displays the location of our solar system

Svaki zlatni zapis pokazuje lokaciju našeg solarnog sistema

with respect to fourteen pulsars.

u odnosu na četrnaest pulsara.

Their precise, unique frequencies were indicated

Njihove tačne, jedinstvene frekvencije su nagoveštene

so that intelligent, extraterrestrial lifeforms

kako bi inteligentni, vanzemaljski oblici života

could use them to find the Earth.

mogli da ih koriste da pronađu Zemlju.

Many years later, renowned physicist Stephen Hawking said

Mnogo godina kasnije, ugledni fizičar Stiven Hoking je rekao

that it was a mistake to give an alien species a roadmap to our planet.

da je bila greška odati vanzemaljskim vrstama mapu puta do naše planete.

Hawking suspected that any extraterrestrial life

Hoking je pretpostavio da vanzemaljski život

probably wasn't any more complex than microbes,

verovatno nije mnogo složeniji od mikroba,

but he warned that if an advanced alien species did visit Earth,

ali je upozorio da ukoliko napredna vanzemaljska vrsta poseti Zemlju,

it could be as catastrophic as Christopher Columbus's arrival was

to bi moglo da bude katastrofalno poput dolaska Kristifora Kolumba

for the Native Americans.

za američke urođenike.

Meanwhile, the golden records continue their journeys.

U međuvremenu, zlatni zapisi nastavljaju svoja putovanja.

In 1990, both Voyager spacecraft passed beyond the orbit of Pluto.

Obe Vojadžerove svemirske letelice su 1990. prošle mimo Plutonove orbite.

Voyager 1 entered interstellar space in 2012,

Vojadžer 1 je ušao u međuzvezdani prostor 2012.

and will reach the nearest stellar system in 40,000 years.

i stići će do najbližeg zvezdanog sistema za 40.000 godina.

If either spacecraft is discovered by extraterrestrial life,

Ako bilo koju svemirsku letelicu otkrije vanzemaljsko biće,

there's a possibility that they could decipher the clues from the golden record

postoji mogućnost da bi mogli da dešifruju tragove sa zlatnog zapisa

and one day reach our planet.

i jednog dana stignu na našu planetu.

That's particularly true

To je naročito tačno,

if theirs is a much more technologically advanced civilization.

ako bi se radilo o značajno tehnološki naprednijoj civilizaciji.

That life could be benevolent,

Ta bića bi mogla da budu dobroćudna,

as we would hope to be if humans are one day able to achieve interstellar travel.

kao što se nadamo da hoće,

ako ljudi jednom uspeju da ostvare međuzvezdana putovanja.

Or it could be hostile.

Ili bi mogla da budu neprijateljska.

Searching for planets that might have life means staring into a great abyss.

Traganje za planetama na kojima možda ima života znači zurenje u veliki ambis.

We'll likely have no clear knowledge of the evolutionary stage,

Najverovatnije nećemo pouzdano znati evolutivni stadijum,

sentience,

svesnost,

character,

or intentions of the first form of life we discover.

karakter

ili namere prvog oblika života koji otkrijemo.

So it's a risk to turn our eyes outwards.

Stoga je rizično upraviti pogled ka spolja.

We risk our very way of life.

Rizikujemo naš sami način života.

But it may be a greater risk not to look,

Ali bi mogao da bude veći rizik odvratiti pogled,

to deny the very pioneering spirits that help shape our own species.

negirati same pionirske duhove koji su pomogli u oblikovanju naše vrste.

We are all born curious about the world and the universe.

Svi se rađamo znatiželjni o svetu i univerzumu.

Pursuing that curiosity is one of humankind's greatest achievements.

Praćenje te znatiželje je jedno od najvećih dostignuća čovečanstva.

Perhaps there is room to push the frontiers of science,

Možda ima mesta za pomeranje granica nauke,

provided that we cradle alongside our fervor

s tim da negujemo uz to naš zanos,

another of humankind's greatest assets:

još jednu od najvećih dragocenosti čovečanstva:

hope.

nadu.