The meaning of life according to Simone de Beauvoir - Iseult Gillespie

Prevodilac: Milenka Okuka Lektor: Ivana Korom

At the age of 21, Simone de Beauvoir became the youngest person

Sa 21 godinu, Simon de Bovoar je postala najmlađa osoba

to take the philosophy exams at France’s most esteemed university.

koja je polagala ispite iz filozofije na najprestižnijem francuskom univerzitetu.

She passed with flying colors.

Položila ih je sa besprekornim uspehom.

But as soon as she mastered the rules of philosophy,

Međutim, čim je savladala filozofska pravila,

she wanted to break them.

želela je da ih prekrši.

She’d been schooled on Plato’s Theory of Forms,

Njeno obrazovanje je bilo zasnovano na Platonovoj teoriij ideja,

which dismissed the physical world as a flawed reflection

koja je odbacivala fizički svet kao manjkavi odraz

of higher truths and unchanging ideals.

većih istina i nepromenjivih ideala.

But for de Beauvoir, earthly life was enthralling, sensual,

Međutim, za de Bovoar ovozemaljski svet je bio očaravajući, senzualan

and anything but static.

i sve samo ne statičan.

Her desire to explore the physical world to its fullest would shape her life,

Njena žudnja za potpunim istraživanjem fizičkog sveta će da oblikuje njen život,

and eventually, inspire a radical new philosophy.

i naposletku će da inspiriše radikalno novu filozofiju.

Endlessly debating with her romantic and intellectual partner Jean Paul Sartre,

Vodeći beskrajne debate

sa svojim ljubavnim i intelektualnim partnerom Žanom Polom Sartrom,

de Beauvoir explored free will, desire, rights and responsibilities,

de Bovoar je istraživala slobodnu volju, čežnju, prava i obaveze,

and the value of personal experience.

kao i vrednost ličnog iskustva.

In the years following WWII,

U godinama nakon Drugog svetskog rata,

these ideas would converge into the school of thought

ove ideje će da prerastu u školu razmišljanja

most closely associated with their work: existentialism.

koja je najtešnje povezana s njihovim delom: egzistencijalizam.

Where Judeo-Christian traditions taught that

Dok su judeohrišćanske tradicije smatrale

humans are born with preordained purpose,

da su ljudi rođeni sa predodređenom svrhom,

de Beauvoir and Sartre proposed a revolutionary alternative.

de Bovoar i Sartr su predložili revolucionarnu alternativu.

They argued that humans are born free,

Tvrdili su da se ljudi rađaju slobodni,

and thrown into existence without a divine plan.

a da su bačeni u postojanje bez božanskog plana.

As de Beauvoir acknowledged, this freedom is both a blessing and a burden.

Kako je de Bovoar uvidela, ova sloboda je istovremeno blagoslov i teret.

In "The Ethics of Ambiguity" she argued that our greatest ethical imperative

U „Etici dvosmislenosti” je tvrdila da je naš najveći moralni imperativ

is to create our own life’s meaning,

da stvorimo sopstveni smisao života,

while protecting the freedom of others to do the same.

štiteći slobodu drugih da urade isto.

As de Beauvoir wrote,

Kako je de Bovoar pisala:

“A freedom which is interested only in denying freedom must be denied.”

„Sloboda koju jedino interesuje uskraćivanje slobode mora biti uskraćena.”

This philosophy challenged its students to navigate the ambiguities and conflicts

Ova filozofija je izazivala izučavaoce da se kreću kroz dvosmislenosti i konflikte

our desires produce, both internally and externally.

koje proizvode naše žudnje, kako unutrašnje tako i spoljašnje.

And as de Beauvoir sought to find her own purpose,

I dok je de Bovoar tragala za sopstvenom svrhom,

she began to question:

počela je da se pita:

if everyone deserves to freely pursue meaning,

ako svako zaslužuje da slobodno traga za smislom,

why was she restricted by society’s ideals of womanhood?

zašto je ona kao žena ograničena društvenim idealima ženstvenosti?

Despite her prolific writing, teaching and activism,

Uprkos plodnom spisateljstvu, podučavanju i aktivizmu,

de Beauvoir struggled to be taken seriously by her male peers.

de Bovoar se mučila da je ozbiljno shvate njene muške kolege.

She’d rejected her Catholic upbringing and marital expectations

Odbacila je katolički odgoj i bračna očekivanja

to study at university, and write memoirs, fiction and philosophy.

kako bi studirala na univerzitetu, pisala memoare, književnost i filozofiju.

But the risks she was taking by embracing this lifestyle

Međutim, rizici koje je preuzela prigrlivši ovaj način života

were lost on many of her male counterparts,

prošli su neprimećeno kod njenih muških kolega,

who took these freedoms for granted.

koji su ove slobode shvatali olako.

They had no intellectual interest in de Beauvoir’s work,

Nisu bili intelektualno zainteresovani za de Bovoarino delo,

which explored women’s inner lives,

koje je istraživalo unutrašnje živote žena,

as well the author’s open relationship and bisexuality.

kao i spisateljičinu otvorenu vezu i biseksualnost.

To convey the importance of her perspective,

Kako bi prenela važnost svoje perspektive,

de Beauvoir embarked on her most challenging book yet.

de Bovoar se bacila na pisanje njene do tad najzahtevnije knjige.

Just as she’d created the foundations of existentialism,

Baš kao što je postavila temelje egzistencijalizma,

she’d now redefine the limits of gender.

ovaj put je nanovo definisala granice roda.

Published in 1949, "The Second Sex" argues that, like our life’s meaning,

Objavljen 1949. godine, „Drugi pol” tvrdi da, kao ni naš smisao života,

gender is not predestined.

ni rod nije predodređen.

As de Beauvoir famously wrote,

Čuvena je de Bovoarina zabeleška:

“one is not born, but rather becomes, woman.”

„žena se ne rađa, ženom se postaje.”

And to “become” a woman, she argued, was to become the Other.

A da biste „postali” žena, tvrdila je, značilo je postati Drugi.

De Beauvoir defined Othering as the process of labeling women

De Bovoar je definisala Drugog kao proces etiketiranja žena

as less than the men who’d historically defined, and been defined as,

kao nižerazrednih muškaraca koji su istorijiski sami sebe definisali

the ideal human subjects.

kao idealne ljudske subjekte.

As the Other, she argued that women were considered second to men,

Kao Drugi, tvrdila je da su žene smatrane drugim nakon muškaraca

and therefore systematically restricted from pursuing freedom.

i samim tim su sistematski ograničene od traganja za slobodom.

"The Second Sex" became an essential feminist treatise,

„Drugi pol” je postao suštinska feministička rasprava,

offering a detailed history of women’s oppression

koja je pružila detaljnu istoriju ženske potlačenosti

and a wealth of anecdotal testimony.

i obilje anegdotskog svedočenja.

"The Second Sex"’s combination of personal experience

„Drugi pol”, kao spoj ličnog iskustva i filozofskog posredovanja,

and philosophical intervention

provided a new language to discuss feminist theory.

ponudio je novi jezik za rasprave o teoriji feminizma.

Today, those conversations are still informed by de Beauvoir’s insistence

Danas su ovi razgovori i dalje zasnovani na de Bovoarinom insistiranju

that in the pursuit of equality,

da u borbi za jednakost:

“there is no divorce between philosophy and life.”

„nema razgraničavanja između filozofije i života.”

Of course, like any foundational work,

Naravno, kao i kod svih ključnih dela,

the ideas in "The Second Sex" have been expanded upon since its publication.

ideje u „Drugom polu” su proširene od njegovog objavljivanja.

Many modern thinkers have explored additional ways people are Othered

Mnogi savremeni mislioci su istraživali dodatne načine na koje ljudi postaju drugi

that de Beauvoir doesn’t acknowledge.

koje de Bovoar nije prepoznala.

These include racial and economic identities,

Oni uključuju rasne i ekonomske identitete,

as well as the broader spectrum of gender and sexual identities we understand today.

kao i širi spektar rodnih i seksualnih identiteta koje danas razumemo.

De Beauvoir’s legacy is further complicated

De Bovoarina zaostavština je dodatno usložena

by accusations of sexual misconduct by two of her university students.

optužbama za seksualno uznemiravanje od strane njeno dvoje studenata.

In the face of these accusations,

Zbog ovih optužbi

she had her teaching license revoked for abusing her position.

ukinuta joj je dozvola za predavanje zbog zloupotrebe položaja.

In this aspect and others, de Beauvoir’s life remains controversial—

U ovom i drugom svetlu, de Bovoarin život ostaje kontroverza -

and her work represents a contentious moment in the emergence of early feminism.

a njeno delo predstavlja sporni trenutak nastanka ranog feminizma.

She participated in those conversations for the rest of her life;

Učestvovala je u tim raspravama do kraja svog života;

writing fiction, philosophy, and memoirs until her death in 1986.

pišući književnost, filozofiju i memoare sve do smrti 1986. godine.

Today, her work offers a philosophical language

Danas, njeno delo nudi filozofski jezik

to be reimagined, revisited and rebelled against—

koji treba nanovo osmisliti, obraditi i pobuniti se protiv njega -

a response this revolutionary thinker might have welcomed.

a to je reakcija koju bi ovaj revolucionarni mislilac možda prigrlio.