Volcanic eruption explained - Steven Anderson

Prevodilac: Aleksandar Bošnjak Lektor: Ivana Korom

In February of 1942, Mexican farmer Dionisio Pulido

Februara 1942. godine, meksički farmer Dionisio Pulido

thought he heard thunder coming from his cornfield.

pomislio je da je čuo grmljavinu koja dolazi iz njegovog kukuruznog polja.

However, the sound wasn’t coming from the sky.

Međutim, zvuk nije dolazio sa neba.

The source was a large, smoking crack emitting gas and ejecting rocks.

Izvor je bila pukotina koja se dimi, emituje gasove i izbacuje kamenje.

This fissure would come to be known as the volcano Paricutin,

Ova pukotina će postati poznata kao vulkan Parikutin,

and over the next 9 years, its lava and ash would cover over 200 square km.

a za narednih devet godina, njena lava i pepeo pokriće preko 200 km kvadratnih.

But where did this new volcano come from,

A odakle se pojavio ovaj novi vulkan,

and what triggered its unpredictable eruption?

i šta je izazvalo njegovu nepredvidivu erupciju?

The story of any volcano begins with magma.

Priča bilo kog vulkana počinje sa magmom.

Often, this molten rock forms in areas where ocean water

Često se ovaj rastopljeni kamen formira u oblastima gde je okenska voda

is able to slip into the Earth’s mantle and lower the layer’s melting point.

u prilici da se progura u Zemljin omotač i smanji tačku topljenja sloja.

The resulting magma typically remains under the Earth’s surface

Rezultirajuća magma obično ostaje ispod Zemljine površine

thanks to the delicate balance of three geological factors.

zahvaljujući delikatnom balansu tri geološka faktora.

The first is lithostatic pressure.

Prvi je litostatički pritisak.

This is the weight of the Earth’s crust pushing down on the magma below.

Ovo je težina Zemljine kore koja gura magmu nadole.

Magma pushes back with the second factor, magmastatic pressure.

Magma gura nazad uz pomoć drugog faktora, magmastatičkog pritiska.

The battle between these forces strains the third factor:

Borba između ovih sila opterećuje treći faktor:

the rock strength of the Earth’s crust.

jačinu stena Zemljine kore.

Usually, the rock is strong enough and heavy enough

Uglavnom, kamen je dovoljno jak i težak

to keep the magma in place.

da održava magmu na mestu.

But when this equilibrium is thrown off, the consequences can be explosive.

Ali kad se ravnoteža poremeti, posledice mogu biti eksplozivne.

One of the most common causes of an eruption

Jedan od najčešćih uzroka erupcije je povećanje magmastatičkog pritiska.

is an increase in magmastatic pressure.

Magma contains various elements and compounds,

Magma sadrži razne elemente i jedinjenja,

many of which are dissolved in the molten rock.

a mnogi od njih su rastvoreni u istopljenom kamenu.

At high enough concentrations, compounds like water or sulfur no longer dissolve,

U dovoljno visokim koncentracijama, jedinjenja poput vode ili sumpora

više se ne rastvaraju i umesto toga formiraju

and instead form high-pressure gas bubbles.

mehuriće gasa pod velikim pritiskom.

When these bubbles reach the surface,

Kad ovi mehurići dođu do površine,

they can burst with the force of a gunshot.

mogu pući istom snagom kao pucanj iz pištolja.

And when millions of bubbles explode simultaneously,

A kad milioni mehurića eksplodiraju u isto vreme,

the energy can send plumes of ash into the stratosphere.

energija može da pošalje pljuskove pepela u stratosferu.

But before they pop, they act like bubbles of C02 in a shaken soda.

Ali pre nego što puknu, ponašaju se kao mehurići C02 u mućkanom soku.

Their presence lowers the magma’s density,

Njihova prisutnost smanjuje gustinu magme,

and increases the buoyant force pushing upward through the crust.

i povećava plivajuću silu koja se progurava kroz koru.

Many geologists believe this process was behind the Paricutin eruption

Mnogo geologa veruje da se ovaj proces desio

prilikom erupcije Parikutina u Meksiku.

in Mexico.

There are two known natural causes for these buoyant bubbles.

Postoje dva poznata prirodna uzroka za ove plivajuće mehuriće.

Sometimes, new magma from deeper underground

Ponekad, nova magma sa veće dubine

brings additional gassy compounds into the mix.

donosi dodatna gasovita jedinjenja u mešavinu.

But bubbles can also form when magma begins to cool.

Međutim mehurići mogu da se formiraju kada magma počne da se hladi.

In its molten state, magma is a mixture of dissolved gases and melted minerals.

U rastopljenom stanju, magma je mešavina rastvorenih gasova i istopljenih minerala.

As the molten rock hardens, some of those minerals solidify into crystals.

Kako se rastopljeni kamen stvrdnjava, neki od minerala se učvršćuju u kristale.

This process doesn’t incorporate many of the dissolved gasses,

Ovaj proces ne uključuje mnoge od rastvorenih gasova,

resulting in a higher concentration of the compounds

i onda nastaju jedinjenja visoke koncentracije

that form explosive bubbles.

koja formiraju eksplozivne mehuriće.

Not all eruptions are due to rising magmastatic pressure—

Ne dešavaju se sve erupcije zbog porasta magmastatičkog pritiska,

sometimes the weight of the rock above can become dangerously low.

ponekad težina kamena koji je iznad može postati opasno niska.

Landslides can remove massive quantities of rock from atop a magma chamber,

Klizišta mogu da uklone ogromne količine stena sa vrha magmatske komore,

dropping the lithostatic pressure and instantly triggering an eruption.

spuštajući litostatički pritisak i time odmah izazivaju erupciju.

This process is known as “unloading”

Ovaj proces je poznat kao rasterećivanje

and it’s been responsible for numerous eruptions,

i odgovoran je za brojne erupcije,

including the sudden explosion of Mount St. Helens in 1980.

uključujući i iznenadnu ekploziju vulkana Sveta Helena 1980. godine.

But unloading can also happen over longer periods of time

Međutim, rasterećivanje može da se desi i tokom dužeg vremenskog perioda

due to erosion or melting glaciers.

usled erozije ili topljenja glečera.

In fact, many geologists are worried that glacial melt

U stvari, mnogi geolozi su zabrinuti da topljenje lednika

caused by climate change could increase volcanic activity.

izazvano klimatskim promenama može da poveća vulkansku aktivnost.

Finally, eruptions can occur when the rock layer is no longer strong enough

Na kraju, erupcije mogu da se dese kada sloj kamena nije više dovoljno jak

to hold back the magma below.

da drži magmu ispod.

Acidic gases and heat escaping from magma

Kiseli gasovi i toplota koji ističu iz magme

can corrode rock through a process called hydrothermal alteration,

mogu da nagrizu stene tokom procesa koji se zove hidrotermalna izmena,

gradually turning hard stone into soft clay.

postepeno pretvarajući tvrdi kamen u meku glinu.

The rock layer could also be weakened by tectonic activity.

Sloj stena može biti oslabljen tektonskim aktivnostima.

Earthquakes can create fissures allowing magma to escape to the surface,

Zemljotresi mogu da stvore pukotine koje omogućavaju magmi

da pobegne do površine, a Zemljina kora može da se rasteže

and the Earth’s crust can be stretched thin

as continental plates shift away from each other.

dok se kontinentalne ploče pomeraju jedna od druge.

Unfortunately, knowing what causes eruptions

Nažalost, iako se zna šta izaziva erupcije

doesn’t make them easy to predict.

nije ih lako predvideti.

While scientists can roughly determine the strength and weight

Dok naučnici mogu otprilike da utvrde jačinu i težinu Zemljine kore,

of the Earth’s crust,

the depth and heat of magma chambers makes measuring changes

dubina i toplota magmatskih komora

otežava merenje promena magmastatičkog pritiska.

in magmastatic pressure very difficult.

But volcanologists are constantly exploring new technology

Vulkanolozi neprekidno istražuju nove tehnologije

to conquer this rocky terrain.

kako bi pobedili ovaj stenoviti teren.

Advances in thermal imaging have allowed scientists

Napreci u termičkom snimanju omogućili su naučnicima

to detect subterranean hotspots.

da detektuju podzemna žarišta.

Spectrometers can analyze gases escaping magma.

Spektrometri mogu da analiziraju gasove koji izlaze iz magme.

And lasers can precisely track the impact of rising magma on a volcano’s shape.

A laseri mogu precizno da prate uticaj rastuće magme na oblik vulkana.

Hopefully, these tools will help us better understand these volatile vents

Nadamo se da će nam ovi alati pomoći da bolje razumemo ove isparljive otvore

and their explosive eruptions.

i njihove eksplozivne erupcije.