Does stress affect your memory? - Elizabeth Cox

Prevoditelj: Mirela Ivoš Recezent: Sanda L

You spend weeks studying for an important test.

Provedete tjedne učeći za bitan ispit.

On the big day, you wait nervously as your teacher hands it out.

Tog važnog dana, nervozno čekate dok nastavnik dijeli ispite.

You’re working your way through, when you’re asked to define ‘ataraxia.’

Prolazite kroz ispit kad dođete do pitanja da definirate ataraksiju.

You know you’ve seen it before, but your mind goes blank.

Znate da ste to prije vidjeli, ali um vam se isprazni.

What just happened?

Što se upravo dogodilo?

The answer lies in the complex relationship

Odgovor leži u kompleksnom odnosu

between stress and memory.

između stresa i pamćenja.

There are many types and degrees of stress

Mnogi su tipovi i razine stresa

and different kinds of memory,

te različite vrste pamćenja,

but we’re going to focus on how short-term stress

ali mi ćemo se fokusirati na to kako kratkoročni stres

impacts your memory for facts.

utječe na vaše pamćenje činjenica.

To start, it helps to understand how this kind of memory works.

Za početak, pomaže razumjeti kako ova vrsta pamćenja funkcionira.

Facts you read, hear, or study

Činjenice koje pročitate, čujete ili naučite

become memories through a process with three main steps.

postaju sjećanja kroz proces od tri koraka.

First comes acquisition:

Prvo dolazi akvizicija:

the moment you encounter a new piece of information.

trenutak u kojem se susretnete s novom informacijom.

Each sensory experience activates a unique set of brain areas.

Svako senzorno iskustvo aktivira jedinstveni set područja u mozgu.

In order to become lasting memories,

Kako bi postalo trajno sjećanje,

these sensory experiences

ta senzorna iskustva

have to be consolidated by the hippocampus,

moraju se konsolidirati u hipokampusu,

influenced by the amygdala,

pod utjecajem amigdale,

which emphasizes experiences associated with strong emotions.

koja naglašava iskustva povezana sa snažnim emocijama.

The hippocampus then encodes memories,

Hipokampus tada kodira sjećanja,

probably by strengthening the synaptic connections

vjerojatno osnaživanjem sinaptičkih veza

stimulated during the original sensory experience.

stvorenih tijekom originalnog senzornog iskustva.

Once a memory has been encoded,

Jednom kada se sjećanje kodira,

it can be remembered, or retrieved, later.

može se dosjetiti ili povratiti kasnije.

Memories are stored all over the brain,

Sjećanja su pohranjena u cijelom mozgu

and it’s likely the prefrontal cortex that signals for their retrieval.

i vjerojatno prefrontalni korteks signalizira za njihov povrat.

So how does stress affect each of these stages?

Pa kako stres utječe na svaku od ovih faza?

In the first two stages,

U prve dvije faze

moderate stress can actually help experiences enter your memory.

umjereni stres zapravo može pomoći iskustvima da dođu u vaše pamćenje.

Your brain responds to stressful stimuli

Vaš mozak odgovara na stresni podražaj

by releasing hormones known as corticosteroids,

otpuštajući hormone poznate kao kortikosteroide,

which activate a process of threat-detection

koji aktiviraju proces otkrivanja prijetnje

and threat-response in the amygdala.

i odgovora na prijetnju u amigdali.

The amygdala prompts your hippocampus

Amigdala javlja vašem hipokampusu

to consolidate the stress-inducing experience into a memory.

da konsolidira stresom izazvano iskustvo u pamćenje.

Meanwhile, the flood of corticosteroids from stress

U međuvremenu, poplava kortikosteroida od stresa

stimulates your hippocampus,

stimulira vaš hipokampus,

also prompting memory consolidation.

također izazivajući konsolidaciju pamćenja.

But even though some stress can be helpful,

Ali čak iako određeni stres može biti od pomoći,

extreme and chronic stress can have the opposite effect.

ekstremni i kronični stres može imati suprotan efekt.

Researchers have tested this by injecting rats directly with stress hormones.

Istraživači su to testirali ubrizgavanjem hormona stresa direktno u štakore.

As they gradually increased the dose of corticosteroids,

Kako su postupno povećavali dozu kortikosteroida,

the rats’ performance on memory tests increased at first,

izvedba štakora na testovima pamćenja u početku se povećavala,

but dropped off at higher doses.

ali je opala pod većim dozama.

In humans, we see a similar positive effect with moderate stress.

Kod ljudi vidimo sličan pozitivan efekt s umjerenim stresom.

But that only appears when the stress is related to the memory task—

Ali on se pojavljuje samo ako je stres povezan sa zadatkom pamćenja -

stoga iako vam ograničeno vrijeme može pomoći da zapamtite listu,

so while time pressure might help you memorize a list,

having a friend scare you will not.

prijatelj koji vas uplaši neće.

And the weeks, months, or even years

I tjedni, mjeseci ili čak godine

of sustained corticosteroids that result from chronic stress

održivih kortikosteroida od kroničnog stresa

can damage the hippocampus

mogu oštetiti hipokampus

and decrease your ability to form new memories.

i smanjiti vašu sposobnost stvaranja novih sjećanja.

It would be nice if some stress also helped us remember facts,

Bilo bi lijepo kad bi nam dio stresa pomogao zapamtiti činjenice,

but unfortunately, the opposite is true.

ali nažalost, istina je suprotna.

The act of remembering relies on the prefrontal cortex,

Čin zapamćivanja oslanja se na prefrontalni korteks,

which governs thought, attention, and reasoning.

koji upravlja razmišljanjem, pažnjom i rasuđivanjem.

When corticosteroids stimulate the amygdala,

Kada kortikosteroidi stimuliraju amigdalu,

the amygdala inhibits, or lessens the activity of,

amigdala inhibira ili smanjuje aktivnost

the prefrontal cortex.

prefrontalnog korteksa.

The reason for this inhibition is so the fight/flight/freeze response

Razlog ovoj inhibiciji jest kako bi odgovor borba/ bijeg/ smrzavanje

can overrule slower, more reasoned thought in a dangerous situation.

mogao nadglasati sporije, promišljenije misli u opasnoj situaciji.

But that can also have the unfortunate effect

Ali to može imati i nesretan efekt

of making your mind go blank during a test.

zbog kojeg vam se um isprazni tijekom ispita.

And then the act of trying to remember can itself be a stressor,

I tada sam pokušaj dosjećanja može biti stresor,

leading to a vicious cycle of more corticosteroid release

što dovodi do začaranog kruga ispuštanja više kortikosteroida

and an even smaller chance of remembering.

i čak manje šanse za dosjećanje.

So what can you do to turn stress to your advantage

Pa što možete učiniti kako biste okrenuli stres u svoju korist

and stay calm and collected when it matters the most?

i ostali mirni i staloženi kad je najpotrebnije?

First, if you know a stressful situation like a test is coming,

Prvo, ako znate da stresna situacija kao što ispit dolazi,

try preparing in conditions similar to the stressful environment.

pokušajte se pripremiti u uvjetima sličnim stresnom okruženju.

Novelty can be a stressor.

Novitet može biti stresor.

Completing practice questions under time pressure,

Dovršenje pitanja za vježbu pod vremenskim ograničenjem

or seated at a desk rather than on a couch,

ili sjedenje za stolom umjesto na kauču,

can make your stress response to these circumstances

može vaš odgovor na stres u tim uvjetima učiniti

less sensitive during the test itself.

manje osjetljivima tijekom samog testa.

Exercise is another useful tool.

Tjelovježba je još jedna korisna tehnika.

Increasing your heart and breathing rate

Povećanje otkucaja srca i disanja

povezano je s kemijskim promjenama u vašem mozgu,

is linked to chemical changes in your brain

that help reduce anxiety and increase your sense of well-being.

što pomaže smanjenju anksioznosti i povećanju vašeg osjećaja dobrobiti.

Regular exercise is also widely thought to improve sleeping patterns,

Smatra se i kako redovita tjelovježba poboljšava obrazac spavanja,

which comes in handy the night before a test.

što dobro dođe večer prije ispita.

And on the actual test day,

I na dan ispita

try taking deep breaths to counteract your body’s flight/fight/freeze response.

pokušajte duboko disati da neutralizirate odgovor borba/ bijeg/ smrzavanje.

Deep breathing exercises have shown measurable reduction in test anxiety

Vježbe dubokog disanja pokazale su mjerljivu redukciju ispitne anksioznosti

in groups ranging from third graders to nursing students.

u grupama od učenika trećeg razreda do studenata sestrinstva.

So the next time you find your mind going blank at a critical moment,

Tako da sljedeći put kad vam se um isprazni u kritičnom trenutku,

take a few deep breaths until you remember ataraxia:

duboko udahnite nekoliko puta dok se ne sjetite ataraksije:

a state of calmness, free from anxiety.

stanja smirenosti, slobodnog od anksioznosti.