What if there were 1 trillion more trees? - Jean-François Bastin

Recezent: Ivan Luka Sabolović

Ovo je stablo visoko gotovo 84 metra

Standing at almost 84 meters tall,

this is the largest known living tree on the planet.

i najveće je živuće stablo na planetu.

Nicknamed General Sherman,

Nadimak mu je general Sherman.

this giant sequoia has sequestered roughly 1,400 tons of atmospheric carbon

Ova golema sekvoja apsorbirala je oko 1400 tona ugljikovog dioksida

over its estimated 2,500 years on earth.

tijekom 2500 godina života na Zemlji.

Very few trees can compete with this carbon impact,

Rijetka drveća se mogu mjeriti s takvim ugljičkim učinkom,

but today, humanity produces more than 1,400 tons of carbon every minute.

no danas, čovječanstvo stvara više od 1400 tona ugljikovog dioksida svake minute.

Za borbu s klimatskim promjenama,

To combat climate change,

we need to steeply reduce fossil fuel emissions,

potrebno je značajno smanjiti emisije fosilnih goriva,

and draw down excess CO2 to restore our atmosphere’s balance

smanjiti višak ugljikovog dioksida i uspostaviti ravnotežu

of greenhouse gases.

stakleničkih plinova.

But what can trees do to help in this fight?

Kako drveće može pomoći u toj borbi

And how do they sequester carbon in the first place?

te kako uopće apsorbira ugljikov dioksid?

Like all plants, trees consume atmospheric carbon

Kao i sve biljke, stabla apsorbiraju ugljikov dioksid

through a chemical reaction called photosynthesis.

kemijskom reakcijom naziva fotosinteza.

This process uses energy from sunlight

Taj proces, uz pomoć sunčeve energije,

to convert water and carbon dioxide into oxygen

pretvara vodu i ugljikov dioksid u kisik

and energy-storing carbohydrates.

i ugljikohidrate u kojima se pohranjuje energija.

Plants then consume these carbohydrates in a reverse process

Biljke zatim koriste te ugljikohidrate u obrnutom procesu,

called respiration, converting them to energy

zvanom respiracija te ih pretvaraju u energiju

and releasing carbon back into the atmosphere.

i otpuštaju ugljikov dioksid natrag u atmosferu.

In trees, however, a large portion of that carbon isn’t released,

S druge strane, u drveća velik dio tog ugljikovog dioksida nije ispušten

and instead, is stored as newly formed wood tissue.

već je pohranjen u novonastalom drvenom tkivu.

During their lifetimes, trees act as carbon vaults,

Kroz svoj životni vijek, biljke se ponašaju kao spremišta ugljikovog dioksida

and they continue to draw down carbon for as long as they grow.

i vežu ga sve dok rastu.

However, when a tree dies and decays,

Međutim, kada stablo umre i krene truliti

some of its carbon will be released back into the air.

dio pohranjenog ugljikovog dioksida otpustit će se natrag u atmosferu.

A significant amount of CO2 is stored in the soil,

Značajna se količina ugljikova dioksida pohranjuje u tlu,

where it can remain for thousands of years.

gdje se može zadržati tisućama godina.

But eventually, that carbon also seeps back into the atmosphere.

No s vremenom se i taj ugljikov dioksid vraća u atmosferu.

So if trees are going to help fight a long-term problem

Stoga, želimo li da drveće vodi bitku s dugoročnim problemom

like climate change,

klimatskih promjena,

they need to survive to sequester their carbon

mora moći preživjeti i vezati ugljikov dioksid

for the longest period possible, while also reproducing quickly.

što je duže moguće te se također brzo razmnožavati.

Is there one type of tree we could plant that meets these criteria?

Postoji li stablo koje bismo mogli posaditi, a da ispunjava te kriterije?

Some fast growing, long-lived, super sequestering species

Neka brzo-rastuća, izarzito apsorbirajuća i dugovječna vrsta

we could scatter worldwide?

koju bismo mogli posaditi diljem svijeta?

Not that we know of.

Takvo drvo nije nam poznato.

But even if such a tree existed,

Čak i da takvo drvo postoji,

it wouldn’t be a good long-term solution.

ne bi bilo dobro dugoročno rješenje.

Forests are complex networks of living organisms,

Šume su složene mreže živih organizama

and there’s no one species that can thrive in every ecosystem.

i ne postoji vrtsa stabla koja može živjeti u bilo kojem ekosustavu.

The most sustainable trees to plant are always native ones;

Najodrživije drveće uvijek je ono autohtono,

species that already play a role in their local environment.

ono koje već igra ulogu u svom okolišu.

Preliminary research shows that ecosystems

Prema preliminarnim istraživanjima,

with a naturally occurring diversity of trees have less competition

u ekosustavima s prirodno raznolikim drvećem nema toliko nadmetanja

for resources and better resist climate change.

za resurse i takvi ekosustavi bolje odolijevaju klimatskim promjenama.

This means we can’t just plant trees to draw down carbon;

Ne možemo samo saditi drveće kako bismo smanjili ugljikov dioksid,

we need to restore depleted ecosystems.

trebamo obnoviti istrošene ekosustave.

There are numerous regions that have been clear cut

Brojna su područja deforestirana

or developed that are ripe for restoring.

ili je na njima nešto izgrađeno te su spremna za obnovu.

In 2019, a study led by Zurich’s Crowtherlab

Godine 2019., znanstvenici s instituta Crowther Lab u Zürichu

analyzed satellite imagery of the world’s existing tree cover.

analizirali su satelitske snimke postojećeg šumskog pokrova na Zemlji.

By combining it with climate and soil data

Uz podatke o klimi i tlu

and excluding areas necessary for human use,

isključivši područja potrebna ljudima,

odredili su da bi Zemlja mogla podržati

they determined Earth could support

nearly one billion hectares of additional forest.

još gotovo jednu milijardu hektara šumskog pokrova.

That’s roughly 1.2 trillion trees.

To je oko 1.2 bilijuna drveća.

This staggering number surprised the scientific community,

Ovaj je zapanjujući broj iznenadio znanstvenu zajednicu

prompting additional research.

i potaknuo dodatna istraživanja.

Scientists now cite a more conservative but still remarkable figure.

Znanstvenici sada govore o malo manjoj, no i dalje izvanrednoj brojci.

By their revised estimates, these restored ecosystems

Prema izmijenjenim procjenama, obnovljeni ekosustavi

could capture anywhere from 100 to 200 billion tons of carbon,

mogli bi vezati od 100 do 200 milijardi tona ugljikova dioksida,

accounting for over one-sixth of humanity’s carbon emissions.

što bi bilo više od jedne šestine emisija ugljikovog dioksida na Zemlji.

More than half of the potential forest canopy

Više od polovine potencijalnog šumskog pokrova

for new restoration efforts can be found in just six countries.

za obnovu nalazi se u samo šest zemalja.

And the study can also provide insight into existing restoration projects,

Istraživanje također može pružiti uvid u postojeće projekte obnove,

like The Bonn Challenge,

kao što je Izazov iz Bonna,

which aims to restore 350 million hectares of forest by 2030.

kojem je cilj obnoviti 350 milijuna hektara šuma do 2030.

But this is where it gets complicated.

No ovdje se stvari kompliciraju.

Ecosystems are incredibly complex,

Ekosustavi su nevjerojatno složeni

and it’s unclear whether they’re best restored by human intervention.

i nije sasvim jasno je li najbolje rješenje da ih obnavljaju ljudi.

It’s possible the right thing to do for certain areas

Moguće je da je za neka područja najbolje rješenje

is to simply leave them alone.

da ih se jednostavno ostavi na miru.

Additionally, some researchers worry that restoring forests

Također, neki se znanstvenici brinu da bi obnavljanje šuma

on this scale may have unintended consequences,

tih razmjera moglo ostaviti nesagledive posljedice,

like producing natural bio-chemicals

kao što je stvaranje prirodnih biokemikalija

at a pace that could actually accelerate climate change.

brzinom koja bi zapravo mogla ubrzati klimatske promjene.

And even if we succeed in restoring these areas,

Čak i kada bismo uspjeli u obnavljanju tih područja,

future generations would need to protect them

buduće generacije trebale bi ih štititi

from the natural and economic forces that previously depleted them.

od prirodnih i ekonomskih čimbenika koji su ih prethodno istrošili.

Taken together, these challenges have damaged confidence

Ti su izazovi umanjili povjerenje

in restoration projects worldwide.

u projekte obnove diljem svijeta.

And the complexity of rebuilding ecosystems

Složenost ponovne izgradnje ekosustava

demonstrates how important it is to protect our existing forests.

pokazuje kako je važno štititi naše postojeće šume.

But hopefully, restoring some of these depleted regions

Nadamo se da će obnova istrošenih područja

will give us the data and conviction necessary to combat climate change

dati podatke i vjeru potrebnu za borbu protiv klimatskih promjena

on a larger scale.

većih razmjera.

If we get it right, maybe these modern trees will have time to grow

Ako u tome uspijemo, možda će moderno drveće imati vremena izrasti

into carbon carrying titans.

u titane ugljikova dioksida.