Thomas Piketty: New thoughts on capital in the twenty-first century

Prevoditelj: Stjepan Mateljan Recezent: Mislav Ante Omazić - EFZG

It's very nice to be here tonight.

Jako mi je drago što sam večeras ovdje.

So I've been working on the history of income

Proučavam povijest dohotka

and wealth distribution for the past 15 years,

i raspodjele bogatstva zadnjih 15 godina,

and one of the interesting lessons

i jedna od zanimljivih lekcija

coming from this historical evidence

koja proizlazi iz povijesnih dokaza

is indeed that, in the long run,

uistinu je ta da, na duge staze,

there is a tendency for the rate of return of capital

postoji težnja da stopa povrata kapitala

to exceed the economy's growth rate,

nadmašuje stopu rasta gospodarstva,

and this tends to lead to high concentration of wealth.

što dovodi do visoke koncentracije bogatstva.

Not infinite concentration of wealth,

Ne do neograničene koncentracije bogatstva,

but the higher the gap between r and g,

ali što je veći jaz između 'r' i 'g',

the higher the level of inequality of wealth

viši je stupanj nejednakosti bogatstva

towards which society tends to converge.

kojeg je društvo sklono stvoriti.

So this is a key force that I'm going to talk about today,

To je, dakle, ključna sila o kojoj ću ja danas govoriti,

but let me say right away

ali dopustite mi da najprije kažem

that this is not the only important force

kako to nije jedina važna sila

in the dynamics of income and wealth distribution,

u dinamici dohotka i raspodjele bogatstva,

and there are many other forces that play

već postoji niz drugih sila koje igraju

an important role in the long-run dynamics

značajnu ulogu u dugoročnoj dinamici

of income and wealth distribution.

dohotka i raspodjele bogatstva.

Also there is a lot of data

Također, mnoštvo podataka

that still needs to be collected.

tek treba prikupiti.

We know a little bit more today

Danas znamo nešto više

than we used to know, but we still know too little,

no što smo nekad znali, ali još uvijek znamo premalo,

and certainly there are many different processes —

a zasigurno je mnogo različitih procesa --

economic, social, political —

ekonomskih, društvenih, političkih --

that need to be studied more.

koje treba i dalje proučavati.

And so I'm going to focus today on this simple force,

Danas ću se pozabaviti ovom jednostavnom silom,

but that doesn't mean that other important forces

no to ne znači da druge važne sile

do not exist.

ne postoje.

So most of the data I'm going to present

Većina podataka koje ću predstaviti

comes from this database

potječe iz baze podataka

that's available online:

dostupne na Internetu:

the World Top Incomes Database.

Baze podataka o najvišim dohocima u svijetu.

So this is the largest existing

To je najveća postojeća

historical database on inequality,

povijesna baza podataka o nejednakostima,

and this comes from the effort

koja proizlazi iz napora

of over 30 scholars from several dozen countries.

više od 30 stručnjaka iz nekoliko desetaka zemalja.

So let me show you a couple of facts

Dopustite mi da vam pokažem nekoliko činjenica

coming from this database,

dostupnih u toj bazi podataka,

and then we'll return to r bigger than g.

a potom ćemo se vratiti tome da je "r" veće od "g".

So fact number one is that there has been

Prva činjenica je da se dogodio

a big reversal in the ordering of income inequality

veliki preokret u redoslijedu prema nejednakosti dohotka

between the United States and Europe

između Sjedinjenih Država i Europe

over the past century.

tijekom prošloga stoljeća.

So back in 1900, 1910, income inequality was actually

Negdje 1900., 1910., nejednakost dohodaka bila je

much higher in Europe than in the United States,

osjetno viša u Europi negoli u Sjedinjenim Državama,

whereas today, it is a lot higher in the United States.

dok je danas mnogo viša u Sjedinjenim Državama.

So let me be very clear:

Bit ću stoga vrlo jasan:

The main explanation for this is not r bigger than g.

Osnovno obrazloženje ovoga nije da je "r" veće od "g".

It has more to do with changing supply and demand

Puno više veze ima s promjenom ponude i potražnje

for skill, the race between education and technology,

za vještinama, s utrkom između obrazovanja i tehnologije,

globalization, probably more unequal access

s globalizacijom, vjerojatno s izrazitijom nejednakošću pristupa

to skills in the U.S.,

vještinama u SAD-u,

where you have very good, very top universities

gdje ima vrlo dobrih, vrhunskih sveučilišta,

but where the bottom part of the educational system

ali i gdje niže razine obrazovnog sustava

is not as good,

nisu toliko dobre.

so very unequal access to skills,

Dakle, vrlo nejednaka dostupnost vještina

and also an unprecedented rise

zajedno s neviđenim rastom

of top managerial compensation of the United States,

primanja visokog menadžmenta u Sjedinjenim Državama,

which is difficult to account for just on the basis of education.

što je teško opravdati samo obrazovanjem.

So there is more going on here,

Puno je toga ovdje u igri,

but I'm not going to talk too much about this today,

ali neću o tome previše danas govoriti

because I want to focus on wealth inequality.

jer se želim usredotočiti na neravnomjernu raspodjelu bogatstva.

So let me just show you a very simple indicator

Pokazat ću vam jedan vrlo jednostavan pokazatelj

about the income inequality part.

o djelu o neravnomjernosti dohotka.

So this is the share of total income

Dakle ovo je udio ukupnog dohotka

going to the top 10 percent.

koji ide u gornjih 10 posto.

So you can see that one century ago,

Možete vidjeti kako je prije jednog stoljeća

it was between 45 and 50 percent in Europe

bio između 45 i 50 posto u Europi

and a little bit above 40 percent in the U.S.,

i nešto malo iznad 40 posto u Sjedinjenim državama.,

so there was more inequality in Europe.

pa je bilo više nejednakosti u Europi.

Then there was a sharp decline

Nakon toga je uslijedio oštar pad

during the first half of the 20th century,

tijekom prve polovice 20. stoljeća,

and in the recent decade, you can see that

a u zadnjem desetljeću, možete vidjeti kako

the U.S. has become more unequal than Europe,

su Sjedinjene države postale nejednakije od Europe.

and this is the first fact I just talked about.

I to je prva od činjenica o kojima govorim.

Now, the second fact is more about wealth inequality,

Sad, druga se činjenica više bavi nejednakošću bogatstva,

and here the central fact is that wealth inequality

a ovdje je središnja činjenica kako je nejednakost bogatstva

is always a lot higher than income inequality,

uvijek puno viša od nejednakosti dohotka,

and also that wealth inequality,

te također kako je nejednakost bogatstva,

although it has also increased in recent decades,

iako jest porasla u zadnjim desetljećima,

is still less extreme today

danas ipak manje ekstremna

than what it was a century ago,

nego što je bila prije stotinu godina,

although the total quantity of wealth

iako se ukupna količina bogatstva

relative to income has now recovered

u usporedbi s dohotkom sada oporavila

from the very large shocks

od vrlo velikih šokova

caused by World War I, the Great Depression,

uzrokovanih I. svjetskim ratom, Velikom gospodarskom krizom,

World War II.

II. svjetskim ratom.

So let me show you two graphs

Pa dozvolite da vam pokažem dva grafa

illustrating fact number two and fact number three.

koji prikazuju činjenicu broj dva i činjenicu broj tri.

So first, if you look at the level of wealth inequality,

Prvo, ako gledate razinu nejednakosti bogatstva,

this is the share of total wealth

ovo je udio ukupnog bogatstva

going to the top 10 percent of wealth holders,

koje odlazi na gornjih 10 posto imatelja,

so you can see the same kind of reversal

pa možete vidjeti istu vrstu obrata

between the U.S. and Europe that we had before

između Sjedinjenih država i Europe koji smo imali već prije

for income inequality.

kod nejednakosti dohotka.

So wealth concentration was higher

Dakle koncentracija bogatstva je bila viša

in Europe than in the U.S. a century ago,

u Europi nego u Sjedinjenim državama prije jednog stoljeća,

and now it is the opposite.

a sada je obrnuto.

But you can also show two things:

Ali također možete vidjeti dvije stvari:

First, the general level of wealth inequality

Prvo, opća razina nejednakosti bogatstva

is always higher than income inequality.

je uvijek viša od nejednakosti dohotka.

So remember, for income inequality,

Pa zapamtite, za nejednakost dohotka,

the share going to the top 10 percent

udio koji ide ka gornjih deset posto

was between 30 and 50 percent of total income,

je između 30 i 50 posto ukupnog dohotka,

whereas for wealth, the share is always

dok je za bogatstvo, udio uvijek

between 60 and 90 percent.

između 60 i 90 posto.

Okay, so that's fact number one,

Dobro, dakle to je činjenica broj jedan,

and that's very important for what follows.

i ona je vrlo važna za ono što slijedi.

Wealth concentration is always

Koncentracija bogatstva je uvijek

a lot higher than income concentration.

puno viša nego koncentracija dohotka.

Fact number two is that the rise

Činjenica broj dva je kako rast

in wealth inequality in recent decades

nejednakosti bogatstva u zadnjim desetljećima

is still not enough to get us back to 1910.

i dalje nije dovoljno velik da nas vrati nazad na 1910.

So the big difference today,

Tako da je velika razlika danas,

wealth inequality is still very large,

nejednakost bogatstva je i dalje vrlo velika,

with 60, 70 percent of total wealth for the top 10,

sa 60, 70 posto ukupnog bogatstva u gornjih 10 posto,

but the good news is that it's actually

ali dobra je vijest kako je zapravo

better than one century ago,

bolje nego prije stoljeća,

where you had 90 percent in Europe going to the top 10.

kada ste imali 90% u Europi u rukama gornjih 10 posto.

So today what you have

Danas ono što imate

is what I call the middle 40 percent,

je ono što nazivam srednjih 40 posto,

the people who are not in the top 10

ljudi koji nisu u gornjih 10

and who are not in the bottom 50,

i koji nisu u donjih 50,

and what you can view as the wealth middle class

i koje možete vidjeti kao bogatu srednju klasu

that owns 20 to 30 percent

koja posjeduje 20 do 30 posto

of total wealth, national wealth,

ukupnog bogatstva, nacionalnog bogatstva,

whereas they used to be poor, a century ago,

s obzirom na to da su bili siromašni, prije stoljeća,

when there was basically no wealth middle class.

kada nije ni postojala neka bogata srednja klasa.

So this is an important change,

To je bitna promjena,

and it's interesting to see that wealth inequality

i zanimljivo je vidjeti kako se nejednakost bogatstva

has not fully recovered to pre-World War I levels,

nije posve oporavila do razina od prije I. svjetskog rata,

although the total quantity of wealth has recovered.

iako se ukupna količina bogatstva oporavila.

Okay? So this is the total value

Dobro? Dakle ovo je ukupna vrijednost

of wealth relative to income,

bogatstva u odnosu na dohodak,

and you can see that in particular in Europe,

i možete vidjeti da osobito u Europi,

we are almost back to the pre-World War I level.

gotovo smo se vratili na razinu od prije I. svjetskog rata.

So there are really two

Tako da tu su zbilja dva

different parts of the story here.

različita dijela priče.

One has to do with

Jedan se bavi s

the total quantity of wealth that we accumulate,

ukupnom količinom bogatstva koje prikupljamo,

and there is nothing bad per se, of course,

i tu nema ničeg lošeg po sebi, naravno,

in accumulating a lot of wealth,

u prikupljanju velike količine bogatstva,

and in particular if it is more diffuse

a osobito ako je raširenije

and less concentrated.

i manje koncentrirano.

So what we really want to focus on

Tako da je ono na što se zbilja želimo usredotočiti

is the long-run evolution of wealth inequality,

dugoročna evolucija nejednakosti bogatstva,

and what's going to happen in the future.

i što će se dogoditi u budućnosti.

How can we account for the fact that

Kako možemo odgovoriti na činjenicu da je

until World War I, wealth inequality was so high

do I. svjetskog rata, nejednakost bogatstva bila toliko visoka

and, if anything, was rising to even higher levels,

i, ako išta, rasla je do još i viših razina,

and how can we think about the future?

i kako možemo razmišljati o budućnosti?

So let me come to some of the explanations

Pa dajte da dođem do nekih od objašnjenja

and speculations about the future.

i špekulacija o budućnosti.

Let me first say that

Dajte da prvo kažem kako je

probably the best model to explain

vjerojatno najbolji model za objasniti

why wealth is so much

zašto je bogatstvo toliko puno

more concentrated than income

više koncentrirano nego dohodak

is a dynamic, dynastic model

je dinamičan, dinastički model

where individuals have a long horizon

gdje pojedinci imaju dugačak vidokrug

and accumulate wealth for all sorts of reasons.

i prikupljaju bogatstvo iz svakakvih razloga.

If people were accumulating wealth

Kad bi ljudi prikupljali bogatstvo

only for life cycle reasons,

samo iz razloga životnog ciklusa,

you know, to be able to consume

znate, da bi bili u stanju trošiti

when they are old,

kada su stari,

then the level of wealth inequality

tada bi razina nejednakosti bogatstva

should be more or less in line

trebala biti više ili manje u skladu

with the level of income inequality.

s razinom nejednakosti dohotka.

But it will be very difficult to explain

Ali bi bilo vrlo složeno objasniti

why you have so much more wealth inequality

zašto imate toliko više nejednakosti bogatstva

than income inequality

nego nejednakosti dohotka

with a pure life cycle model,

sa čistim modelom životnog ciklusa,

so you need a story

tako da trebate priču

where people also care

gdje ljudi također brinu

about wealth accumulation for other reasons.

o prikupljanju bogatstva iz drugih razloga.

So typically, they want to transmit

Tipično, žele prenijeti

wealth to the next generation, to their children,

bogatstvo slijedećoj generaciji, svojoj djeci,

or sometimes they want to accumulate wealth

ili ponekad žele prikupiti bogatstvo

because of the prestige, the power that goes with wealth.

radi prestiža, moći koja dolazi s bogatstvom.

So there must be other reasons

Dakle moraju postojati i drugi razlozi

for accumulating wealth than just life cycle

za prikupljanje bogatstva osim samog životnog ciklusa

to explain what we see in the data.

za objašnjenje onog što vidimo u podacima.

Now, in a large class of dynamic models

U velikom broju dinamičnih modela

of wealth accumulation

prikupljanja bogatstva

with such dynastic motive for accumulating wealth,

s takvim dinastičkim motivom za prikupljanje bogatstva,

you will have all sorts of random,

imat ćete svakakve nasumične,

multiplicative shocks.

mutiplikativne šokove.

So for instance, some families

Tako na primjer, neke obitelji

have a very large number of children,

imaju vrlo velik broj djece,

so the wealth will be divided.

pa će bogatstvo biti razdijeljeno.

Some families have fewer children.

Neke obitelji imaju manje djece.

You also have shocks to rates of return.

Također imate šokove u stopi povrata.

Some families make huge capital gains.

Neke obitelji stječu ogromnu količinu kapitala.

Some made bad investments.

Neke su imale loša ulaganja.

So you will always have some mobility

Tako da ćete uvijek imati nešto dinamike

in the wealth process.

u procesu bogaćenja.

Some people will move up, some people will move down.

Neki će se ljudi kretati gore, neki će se ljudi kretati dolje.

The important point is that,

Važan je trenutak taj da,

in any such model,

u svakom takvom modelu,

for a given variance of such shocks,

za datu varijaciju takvih šokova,

the equilibrium level of wealth inequality

razina ravnoteže nejednakosti bogatstva

will be a steeply rising function of r minus g.

će biti strmo dižuća funkcija 'r' minus 'g'.

And intuitively, the reason why the difference

A intuitivno, razlog zašto je razlika

between the rate of return to wealth

između stope povrata bogatstva

and the growth rate is important

i stope rasta važna

is that initial wealth inequalities

je što će početne nejednakosti bogatstva

will be amplified at a faster pace

biti pojačavane u bržem ritmu

with a bigger r minus g.

s većom razlikom 'r' i 'g'.

So take a simple example,

Pa uzmite jednostavan primjer,

with r equals five percent and g equals one percent,

s 'r' jednakim pet posto i 'g' jednakim jedan posto,

wealth holders only need to reinvest

posjednici bogatstva trebaju reinvestirati samo

one fifth of their capital income to ensure

jednu petinu svog dohotka od kapitala da osiguraju

that their wealth rises as fast

da im bogatstvo raste onoliko brzo

as the size of the economy.

koliko raste i gospodarstvo.

So this makes it easier

To olakšava

to build and perpetuate large fortunes

izgradnju i održavanje krupnih imanja

because you can consume four fifths,

jer možete konzumirati četiri petine,

assuming zero tax,

pod pretpostavkom nikakvog poreza,

and you can just reinvest one fifth.

i možete reinvestirati jednu petinu.

So of course some families will consume more than that,

Dakle naravno neke će obitelji potrošiti više od toga,

some will consume less, so there will be

neke će potrošiti manje, pa će biti

some mobility in the distribution,

neke dinamike u razdiobi,

but on average, they only need to reinvest one fifth,

ali u prosjeku, trebaju reinvestirati samo petinu,

so this allows high wealth inequalities to be sustained.

što omogućuje visokim nejednakostima u bogatstvu da se održe.

Now, you should not be surprised

Sad, ne biste trebali biti iznenađeni

by the statement that r can be bigger than g forever,

tvrdnjom kako 'r' može biti veći od 'g' zauvijek,

because, in fact, this is what happened

zato jer, zapravo, je to ono što se događalo

during most of the history of mankind.

kroz većinu povijesti čovječanstva.

And this was in a way very obvious to everybody

I to je bilo na neki način vrlo očito svakome

for a simple reason, which is that growth

iz jednostavnog razloga, koji je kako je rast bio

was close to zero percent

blizu nula posto

during most of the history of mankind.

kroz većinu povijesti čovječanstva.

Growth was maybe 0.1, 0.2, 0.3 percent,

Rast je bio možda 0,1, 0,2, 0,3 posto,

but very slow growth of population

ali vrlo spor rast populacije

and output per capita,

i proizvodnje po glavi,

whereas the rate of return on capital

dok stopa povrata kapitala

of course was not zero percent.

naravno nije bila nula posto.

It was, for land assets, which was

Bila je, za zemljišnu imovinu, koja je bila

the traditional form

tradicionalni oblik

of assets in preindustrial societies,

imovine u predindustrijskim društvima,

it was typically five percent.

bila je tipično pet posto.

Any reader of Jane Austen would know that.

Svaki će čitatelj Jane Austin znati kako,

If you want an annual income of 1,000 pounds,

želite li godišnji dohodak od 1.000 funti,

trebali biste imati vrijednost kapitala

you should have a capital value

of 20,000 pounds so that

od 20.000 funti zato jer

five percent of 20,000 is 1,000.

pet posto od 20.000 iznosi 1.000.

And in a way, this was

I na neki način, to je bio

the very foundation of society,

sam temelj društva,

because r bigger than g

jer 'r' veći od 'g'

was what allowed holders of wealth and assets

je ono što je omogućavalo posjednicima bogatstva i imanja

to live off their capital income

da žive od svog kapitalnog dohotka

and to do something else in life

te da čine nešto drugo u životu

than just to care about their own survival.

osim puke brige o preživljavanju.

Now, one important conclusion

Sad, jedan je bitan zaključak

of my historical research is that

mojeg istraživanja povijesti taj kako

modern industrial growth did not change

moderni industrijski rast nije promijenio

this basic fact as much as one might have expected.

ove temeljne činjenice onoliko koliko bi se moglo očekivati.

Of course, the growth rate

Naravno, stopa rasta

following the Industrial Revolution

nakon Industrijske revolucije

rose, typically from zero to one to two percent,

je narasla, tipično od nula do jedan ili dva posto,

but at the same time, the rate of return

ali istovremeno, stopa povrata

to capital also rose

kapitala je također narasla

so that the gap between the two

tako da se jaz između to dvoje

did not really change.

zapravo nije promijenio.

So during the 20th century,

Dakle tijekom 20. stoljeća

you had a very unique combination of events.

imali ste jedinstvenu kombinaciju događaja.

First, a very low rate of return

Prvo, vrlo nisku stopu povrata

due to the 1914 and 1945 war shocks,

radi ratnih šokova iz 1914. i 1945.,

destruction of wealth, inflation,

uništenja bogatstva, inflacije

bankruptcy during the Great Depression,

bankrota tijekom Velike gospodarske krize,

and all of this reduced

i sve je to smanjilo

the private rate of return to wealth

privatnu stopu povrata bogatstva

to unusually low levels

na neobično niske razine

between 1914 and 1945.

između 1914. i 1945.

And then, in the postwar period,

A potom, u poslijeratnom razdoblju,

you had unusually high growth rate,

imali ste neuobičajeno visoku stopu rasta,

partly due to the reconstruction.

dijelom radi obnove.

You know, in Germany, in France, in Japan,

Znate, u Njemačkoj, Francuskoj i Japanu,

you had five percent growth rate

imali ste stopu rasta pet posto

between 1950 and 1980

između 1950. i 1980.

largely due to reconstruction,

u velikoj mjeri radi obnove,

and also due to very large demographic growth,

a također i radi vrlo velikog demografskog rasta,

the Baby Boom Cohort effect.

učinka Baby Booma.

Now, apparently that's not going to last for very long,

Sad, očito to neće trajati jako dugo,

or at least the population growth

ili se barem za rast populacije

is supposed to decline in the future,

pretpostavlja da će pasti u budućnosti,

and the best projections we have is that

a najbolja predviđanja koje imamo su kako će

the long-run growth is going to be closer

dugoročni rast biti bliži

to one to two percent

jedan do dva posto

rather than four to five percent.

prije nego četiri do pet posto.

So if you look at this,

Pa ako pogledate na ovo,

these are the best estimates we have

ovo su najbolje procjene koje imamo

of world GDP growth

o rastu svjetskog BDP-a

and rate of return on capital,

i stopi povrata kapitala,

prosječnih stopa povrata kapitala,

average rates of return on capital,

pa možete vidjeti kako tijekom najvećeg dijela

so you can see that during most

of the history of mankind,

povijesti čovječanstva,

the growth rate was very small,

stopa je rasta bila niska,

much lower than the rate of return,

puno niža od stope povrata,

and then during the 20th century,

a onda tijekom 20. stoljeća,

it is really the population growth,

zapravo su rast populacije,

very high in the postwar period,

vrlo visok u poslijeratnom razdoblju,

and the reconstruction process

i proces obnove

that brought growth

bili ono što je dovelo rast

to a smaller gap with the rate of return.

do manjeg jaza prema stopi povrata.

Here I use the United Nations population projections,

Ovdje koristim populacijska predviđanja Ujedinjenih naroda,

so of course they are uncertain.

i naravno da su ona nesigurna.

It could be that we all start

Može biti da ćemo svi početi

having a lot of children in the future,

imati puno djece u budućnosti,

and the growth rates are going to be higher,

i da će stope rasta postajati sve više,

but from now on,

ali za sada,

these are the best projections we have,

ovo su najbolja predviđanja koja imamo,

and this will make global growth

i ovo će učiniti da se globalni rast

decline and the gap between

smanji i da jaz među

the rate of return go up.

stopama povrata naraste.

Now, the other unusual event

Sad, drugi je neobičan događaj

during the 20th century

tijekom 20. stoljeća

was, as I said,

bio, kako rekoh,

destruction, taxation of capital,

uništenje, oporezivanje kapitala,

so this is the pre-tax rate of return.

dakle ovo je stopa povrata prije poreza.

This is the after-tax rate of return,

Ovo je stopa povrata nakon poreza,

and after destruction,

i nakon uništenja,

and this is what brought

a ovo je što je dovelo

the average rate of return

prosječnu stopu povrata

after tax, after destruction,

nakon poreza, nakon uništenja,

below the growth rate during a long time period.

ispod stope rasta tijekom dugog razdoblja.

But without the destruction,

Ali bez uništenja,

without the taxation, this would not have happened.

bez oporezivanja, ovo se ne bi dogodilo.

So let me say that the balance between

Pa dajte da kažem kako ravnoteža između

returns on capital and growth

povrata kapitala i rasta

depends on many different factors

ovisi o puno različitih čimbenika

that are very difficult to predict:

koje je vrlo teško predvidjeti:

technology and the development

tehnologija i razvoj

of capital-intensive techniques.

kapitalno-intenzivnih tehnika.

So right now, the most capital-intensive sectors

Upravo sada, naj kapitalno-intenzivniji sektori

in the economy are the real estate sector, housing,

u gospodarstvu su sektor nekretnina, stambena gradnja,

the energy sector, but it could be in the future

energetski sektor, ali može biti u budućnosti

that we have a lot more robots in a number of sectors

kako ćemo imati puno više robota u više sektora

and that this would be a bigger share

i da će to biti veći dio

of the total capital stock that it is today.

ukupne zalihe kapitala nego što je danas.

Well, we are very far from this,

Dobro, vrlo smo daleko od toga,

and from now, what's going on

i za sad, što se događa

in the real estate sector, the energy sector,

u sektoru nekretnina, u energetici

is much more important for the total capital stock

je puno važnije za ukupnu zalihu kapitala

and capital share.

i udio u kapitalu.

The other important issue

Drugo važno pitanje je

is that there are scale effects in portfolio management,

kako postoje razmjerni učinci u upravljanju portfolijem,

together with financial complexity,

zajedno s financijskom složenošću,

financial deregulation,

financijskom deregulacijom,

that make it easier to get higher rates of return

koji olakšavaju dobivanje viših stopa povrata

for a large portfolio,

za krupni portfolio,

and this seems to be particularly strong

a to se čini kao osobito jako

for billionaires, large capital endowments.

za milijardere, vlasnike krupnog kapitala.

Just to give you one example,

Samo da vam dam jedan primjer,

this comes from the Forbes billionaire rankings

ovo dolazi iz Forbesovih lista milijardera

over the 1987-2013 period,

iz perioda 1987. - 2013.,

and you can see the very top wealth holders

i možete vidjeti kako je sam vrh držitelja bogatstva

have been going up at six, seven percent per year

rastao po šest, sedam posto godišnje

in real terms above inflation,

u stvarnim odnosima iznad inflacije,

whereas average income in the world,

dok prosječni dohodak u svijetu,

average wealth in the world,

prosječno bogatstvo u svijetu,

have increased at only two percent per year.

je raslo samo po dva posto godišnje.

And you find the same

I nalazite isto

for large university endowments —

za vlasnike velikih sveučilišta --

the bigger the initial endowments,

što su veće početne zadužbine,

the bigger the rate of return.

viša je stopa povrata.

Now, what could be done?

Sad, što se može učiniti?

The first thing is that I think we need

Prva je stvar što mislim da trebamo

more financial transparency.

više financijske transparentnosti.

We know too little about global wealth dynamics,

Znamo premalo o globalnoj dinamici bogatstva,

so we need international transmission

pa trebamo međunarodno prenošenje

of bank information.

bankovnih informacija.

We need a global registry of financial assets,

Trebamo globalni registar financijske imovine,

more coordination on wealth taxation,

više koordinacije oko oporezivanja bogatstva,

and even wealth tax with a small tax rate

te bi čak i porez na bogatstvo s malenom poreznom stopom

will be a way to produce information

bio način stvaranja informacije

so that then we can adapt our policies

tako da možemo prilagoditi naše politike

to whatever we observe.

bilo kome koga promatramo.

And to some extent, the fight

I u nekom obujmu, borbu

against tax havens

potiv poreznih rajeva

and automatic transmission of information

a automatsko prenošenje informacije

is pushing us in this direction.

nas gura u tom smjeru.

Now, there are other ways to redistribute wealth,

Sad, postoje i drugi načini preraspodjele bogatstva,

which it can be tempting to use.

koji su primamljivi za korištenje.

Inflation:

Inflacija:

it's much easier to print money

puno je lakše tiskati novac

than to write a tax code, so that's very tempting,

nego pisati porezni zakon, tako da je to vrlo primamljivo.

but sometimes you don't know what you do with the money.

Ali ponekad ne znamo što činite s novcem.

This is a problem.

To je problem.

Expropriation is very tempting.

Izvlaštenje je vrlo primamljivo.

Just when you feel some people get too wealthy,

Kad vam se učini kako su neki ljudi postali prebogati,

you just expropriate them.

samo ih izvlastite.

But this is not a very efficient way

Ali to nije vrlo učinkovit način

to organize a regulation of wealth dynamics.

za organizaciju regulacije dinamike bogatstva.

So war is an even less efficient way,

Rat je čak i manje učinkovit način,

so I tend to prefer progressive taxation,

tako da preferiram progresivno oporezivanje,

but of course, history — (Laughter) —

ali naravno, povijest -- (smjeh) --

povijest će izmisliti svoje najbolje načine,

history will invent its own best ways,

and it will probably involve

a ti će najvjerojatnije uključiti

a combination of all of these.

kombinaciju svih ovih.

Thank you.

Hvala vam.

(Applause)

(Pljesak)

Bruno Giussani: Thomas Piketty. Thank you.

Bruno Giussani: Thomas Piketty. Hvala vam.

Thomas, I want to ask you two or three questions,

Thomas, želim vas pitati dva ili tri pitanja,

because it's impressive how you're in command of your data, of course,

jer je upečatljivo kako upravljate vašim podacima, naravno,

but basically what you suggest is

ali u osnovi ono što predlažete je kako

growing wealth concentration is kind of

je rastuća koncentracija bogatstva

a natural tendency of capitalism,

prirodna sklonost kapitalizma,

and if we leave it to its own devices,

te ako ju pustimo vlastitom uređenju,

it may threaten the system itself,

može zaprijetiti samom sustavu,

so you're suggesting that we need to act

tako da vi predlažete kako moramo djelovati

to implement policies that redistribute wealth,

te provoditi politike koje preraspodjeljuju bogatstvo,

including the ones we just saw:

uključujući one koje smo upravo vidjeli:

progressive taxation, etc.

progresivno oporezivanje, itd.

In the current political context,

U sadašnjem političkom kontekstu,

how realistic are those?

koliko su one realne?

How likely do you think that it is

Koliko mislite da je vjerojatno

that they will be implemented?

kako će biti provedene?

Thomas Piketty: Dobro, znate, mislim

Thomas Piketty: Well, you know, I think

if you look back through time,

ako gledate unazad kroz vrijeme,

the history of income, wealth and taxation

povijest dohotka, bogatstva i oporezivanja

is full of surprise.

je puna iznenađenja.

So I am not terribly impressed

Tako da nisam strašno impresioniran

by those who know in advance

onima koji unaprijed znaju

what will or will not happen.

što se hoće ili neće dogoditi.

I think one century ago,

Mislim da bi prije jednog stoljeća

many people would have said

brojni ljudi rekli

that progressive income taxation would never happen

kako se progresivno oporezivanje dohotka nikad neće dogoditi

and then it happened.

a onda se dogodilo.

And even five years ago,

A čak i prije pet godina,

many people would have said that bank secrecy

brojni bi ljudi rekli kako će bankarska tajna

will be with us forever in Switzerland,

biti s nama zauvijek u Švicarskoj,

that Switzerland was too powerful

kako je Švicarska premoćna

for the rest of the world,

za ostatak svijeta,

and then suddenly it took a few U.S. sanctions

a onda je odjednom bilo potrebno svega nekoliko američkih sankcija

against Swiss banks for a big change to happen,

protiv švicarskih banaka da se dogode velike promjene,

and now we are moving toward

i sad se krećemo ka

more financial transparency.

većoj financijskoj transparentnosti.

So I think it's not that difficult

Tako da ne mislim da je toliko teško

to better coordinate politically.

bolje se politički koordinirati.

We are going to have a treaty

Imat ćemo sporazum

with half of the world GDP around the table

s pola svjetskog BDP oko stola

with the U.S. and the European Union,

sa SAD-om i Europskom unijom,

so if half of the world GDP is not enough

pa ako pola svjetskog BDP nije dovoljno

to make progress on financial transparency

da se napravi napredak u financijskoj transparentnosti,

and minimal tax for multinational corporate profits,

i minimalni porez na višenacionalni korporativni profit,

what does it take?

onda što treba?

So I think these are not technical difficulties.

Tako da ne mislim kako su ovo tehničke poteškoće.

I think we can make progress

Mislim kako možemo stvoriti napredak

if we have a more pragmatic approach to these questions

ako imamo pragmatičniji pristup ovim pitanjima

and we have the proper sanctions

i imao prikladne sankcije

on those who benefit from financial opacity.

spram onih kojima pogoduje financijska neprovidnost.

BG: One of the arguments

BG: Jedan od argumenata

against your point of view

protiv vaše točke gledišta

is that economic inequality

je kako ekonomska nejednakost

is not only a feature of capitalism but is actually one of its engines.

nije samo odlika kapitalizma nego je zapravo jedan od njegovih motora.

So we take measures to lower inequality,

Tako da provođenje mjera koje smanjuju nejednakost,

and at the same time we lower growth, potentially.

u isto vrijeme smanjuje i rast, potencijalno.

What do you answer to that?

Kako odgovarate na to?

TP: Yeah, I think inequality

TP: Da, mislim kako nejednakost

is not a problem per se.

nije problem po sebi.

I think inequality up to a point

Mislim kako je nejednakost do neke točke

can actually be useful for innovation and growth.

zapravo može biti korisna za inovaciju i rast.

The problem is, it's a question of degree.

Problem je, pitanje je stupnja.

When inequality gets too extreme,

Kada nejednakost postane ekstremna,

then it becomes useless for growth

tada postaje beskorisna za rast

and it can even become bad

i čak može postati i loša

because it tends to lead to high perpetuation

jer teži dovesti do održavanja visoke

of inequality over time

nejednakosti tijekom vremena

and low mobility.

i niskoj pokretljivosti.

And for instance, the kind of wealth concentrations

I na primjer, vrsta koncentracije bogatstva

that we had in the 19th century

koju smo imali u 19. stoljeću

and pretty much until World War I

i otprilike sve do I. svjetskog rata

in every European country

u svakoj europskoj zemlji

was, I think, not useful for growth.

nije bila korisna za rast.

This was destroyed by a combination

To je bilo uništeno kombinacijom

of tragic events and policy changes,

tragičnih događaja i političkih promjena,

and this did not prevent growth from happening.

i to nije sprečavalo da se događa rast.

And also, extreme inequality can be bad

I također, ekstremna nejednakost može biti loša

for our democratic institutions

za naše demokratske ustanove

if it creates very unequal access to political voice,

ako stvara vrlo nejednak pristup političkom glasu,

and the influence of private money

a utjecaj privatnog novca

in U.S. politics, I think,

u politici Sjedinjenih Država je, mislim,

is a matter of concern right now.

važno trenutno pitanje.

So we don't want to return to that kind of extreme,

Tako da ne želimo povratak na onu vrstu ekstremne

pre-World War I inequality.

nejednakosti od prije I. svjetskog rata.

Having a decent share of the national wealth

Imati pristojan udjel nacionalnog bogatstva

for the middle class is not bad for growth.

u rukama srednjeg sloja nije loše za rast.

It is actually useful

Zapravo je korisno

both for equity and efficiency reasons.

jednako iz razloga pravičnosti i učinkovitosti.

BG: I said at the beginning

BG: Rekao sam na početku

kako je vaša knjiga bila kritizirana.

that your book has been criticized.

Nešto vaših podataka je bilo kritizirano.

Some of your data has been criticized.

Some of your choice of data sets has been criticized.

Nešto od vaših izbora skupova podataka je bilo kritizirano.

You have been accused of cherry-picking data

Bili ste optuženi kako pomno birate podatke

to make your case. What do you answer to that?

da podržite svoj pogled. Kako odgovarate na to?

TP: Well, I answer that I am very happy

TP: Dobro, odgovaram kako sam vrlo sretan

that this book is stimulating debate.

da ova knjiga potiče raspravu.

This is part of what it is intended for.

To je dio onoga čemu je namjenjena.

Look, the reason why I put all the data online

Gledajte, razlog zašto stavljam podatke online

with all of the detailed computation

sa svim detaljnim izračunima

is so that we can have an open and transparent

je tako da možemo imati otvorenu i transparentnu

debate about this.

debatu oko ovog.

So I have responded point by point

Tako da sam odgovorio točku po točku

to every concern.

na svaki problem.

Let me say that if I was to rewrite the book today,

Kad bih danas ponovno pisao knjigu

I would actually conclude

zaključio bih, zapravo,

that the rise in wealth inequality,

da je rast nejednakosti u raspodjeli bogatstva,

particularly in the United States,

posebice u Sjedinjenim Državama,

has been actually higher than what I report in my book.

bio viši no što ja u knjizi iznosim.

There is a recent study by Saez and Zucman

Nedavna studija Saeza i Zucmana

showing, with new data

pokazuje, uključujući nove podatke

which I didn't have at the time of the book,

kojima ja nisam raspolagao dok sam pisao knjigu,

that wealth concentration in the U.S. has risen

da je koncentracija bogatstva u SAD-u porasla

even more than what I report.

i više no što ja u knjizi tvrdim.

And there will be other data in the future.

Bit će u budućnosti i drugih podataka.

Some of it will go in different directions.

Neki od njih pokazivat će u različitim smjerovima.

Look, we put online almost every week

Gotovo svakoga tjedna objavljujemo

new, updated series on the World Top Income Database

nove, ažurne podatke na World Top Income Database

and we will keep doing so in the future,

i nastavit ćemo to činiti,

in particular in emerging countries,

osobito u zemljama u nastajanju,

and I welcome all of those who want to contribute

a ja pozdravljam sve one koji žele doprinijeti

to this data collection process.

u ovom procesu prikupljanja podataka.

In fact, I certainly agree

Nesumnjivo se slažem

that there is not enough

da nema dovoljno

transparency about wealth dynamics,

informaciji o dinamici bogatstva,

and a good way to have better data

i dobar način da dođemo do boljih podataka

would be to have a wealth tax

bio bi oporezivanje bogatstva,

with a small tax rate to begin with

s niskom poreznom stopom u početku,

so that we can all agree

kako bismo se svi mogli složiti

about this important evolution

oko tog značajnog napretka

and adapt our policies to whatever we observe.

i prilagoditi naše politike onome što ćemo uočavati.

So taxation is a source of knowledge,

Prema tome, oporezivanje je izvor znanja,

and that's what we need the most right now.

a ono nam je trenutno najpotrebnije.

BG: Thomas Piketty, merci beaucoup.

BG: Thomas Piketty, veliko hvala.

Thank you. TP: Thank you. (Applause)

Hvala vam. TP: Hvala vama. (Pljesak)