What is the rarest color in nature? - Victoria Hwang

Prevoditelj: Maja Kovacevic Recezent: Petra Lauš

Every color you see in front of you can be found in nature.

Svaku boju koju vidite ispred sebe možete pronaći u prirodi.

Some plant, animal, or mineral bears almost every hue imaginable.

Biljke, životinje i minerali imaju gotovo svaku moguću nijansu.

But which of these colors are you least likely to see in the natural world?

Ali koje od ovih boja su najrjeđe u prirodi?

There are two factors that drive the rarity of color in nature:

Dva faktora utječu na učestalost boja u prirodi:

physics and evolution.

fizika i evolucija.

Let’s start with physics.

Započnimo s fizikom.

Colors are generated when wavelengths of light interact with objects,

Boje nastaju kada dođe do međudjelovanja valne duljine svjetlosti s predmetima,

and most of the colors you’ve seen outside a screen

i većina boja koje vidite izvan ekrana

were produced in one of two ways.

nastale su na jedan od dva načina.

In absorption-based colors,

U bojama temeljenim na apsorpciji,

certain wavelengths are absorbed by an object, while others are not.

određene valne duljine predmet apsorbira, a druge ne.

The result is a matte final color generated by these leftover light waves.

Rezultat je završna mat boja nastala od preostalih svjetlosnih valova.

Most naturally occurring colors fall into this category,

Većina prirodnih boja spada u ovu kategoriju,

including those of many fruits and flowers.

uključujući one mnogih vrsta voća i cvijeća.

Plants are full of compounds called pigments that absorb light waves

Biljke sadrže spojeve zvane pigmenti koji apsorbiraju svjetlosne valove

as part of photosynthesis,

u sklopu fotosinteze,

the process by which they convert sunlight into energy.

procesa putem kojeg pretvaraju sunčevu svjetlost u energiju.

While different plants have evolved different pigments

Dok su različite biljke razvile različite pigmente

that result in different colors,

koji rezultiraju različitim bojama,

higher energy wavelengths are more easily absorbed than lower energy ones.

valne duljine veće frekvencije lakše se apsorbiraju od onih manje frekvencije.

And blue light has some of the highest energy wavelengths

A plava boja ima jednu od najvećih frekvencija

in the visible spectrum.

u vidljivom spektru.

Numerous pigments have evolved to absorb blue light,

Razvili su se brojni pigmenti koji upijaju plavu svjetlost,

including chlorophyll, which absorbs blue and red wavelengths

npr. klorofil, koji upija plavu i crvenu valnu duljinu

to produce nature’s trademark green.

kako bi proizveo prirodnu zelenu boju.

However, green light is still fairly energetic,

Međutim, zeleno svjetlo je još uvijek prilično energično,

and the most common class of pigments evolved to absorb these wavelengths

i najčešća vrsta pigmenta koja upija te valne duljine

as well.

isto tako.

There are over 1,100 types of carotenoids,

Postoji preko 1100 vrsta karotenoida,

pigments which absorb high energy blue and green light,

pigmenata koji upijaju plavo i zeleno svjetlo visoke frekvencije,

while leaving behind the lower energy red and yellow light.

dok u pozadini ostavljaju crveno i žuto svjetlo niske frekvencije.

While carotenoids are present in most green plants,

Dok su karotenoidi prisutni u većini zelenih biljaka,

they only become visible each fall when chlorophyll gets broken down

oni postanu vidljivi tek u jesen kada se klorofil počinje raspadati

to save energy for the winter.

radi čuvanja energije za zimu.

But whether they’re working alone or side by side,

Bez obzira na to rade li sami ili skupa,

these pigments absorb blue light in virtually all plants.

ti pigmenti apsorbiraju plavo svjetlo u gotovo svim biljkama.

Even fruits and flowers that appear blue

Čak i plavo voće i cvijeće

actually have pigments that are red or purple,

zapravo ima pigmente koji su crveni ili ljubičasti,

and only truly turn blue under specific chemical conditions.

a tek pod posebnim kemijskim uvjetima. zaista postanu plavi.

So, is blue the rarest color in nature?

Stoga, je li plava najrjeđa boja u prirodi?

Not quite.

Baš i nije.

Absorption is just one of the two main ways light generates color.

Apsorpcija je samo jedan od dva glavna načina kako svjetlost stvara boju.

In the second method, some wavelengths are scattered and amplified—

Prema drugom načinu, neke valne duljine su raspršene i pojačane

overpowering the others to determine an object's final color.

te nadjačaju ostale i tako određuju konačnu boju nekog predmeta.

These structural colors occur

Te strukturne boje nastaju

because some objects around us are made of microscopic particles

zato što su predmeti oko nas napravljeni od mikroskopskih čestica

which can form nanostructures that interfere with visible light.

koje tvore nanostrukture koje interferiraju s vidljivom svjetlosti.

For example, this feather has no blue pigments in it.

Na primjer, ovo pero nema plavih pigmenata u sebi.

But when light strikes it, the electrons within its nanostructure

Ali kada ga obasja svjetlost, elektroni unutar njegove nanostrukture

vibrate at the same frequency as the weight.

vibriraju istom frekvencijom kao i težina.

This makes the particles send out a new wave with the same frequency,

Zbog toga čestice šalju novi val iste frekvencije,

starting a chain reaction that amplifies and scatters blue light.

što započinje lančanu reakciju koja pojačava i raspršuje plavu svjetlost.

Nanostructures of various shapes and sizes scatter different wavelengths,

Nanostrukture različitih oblika i veličina raspršuju različite valne duljine,

but they typically scatter high-energy wavelengths most easily—

ali obično najlakše raspršuju valne duljine visoke frekvencije

making blue the most common structural color.

čineći plavu najčešćom strukturnom bojom.

Meanwhile, low-energy wavelengths like red are only weakly scattered.

Dok se valne duljine niske frekvencije poput crvene, jako malo raspršuju.

Even when something evolves specific nanostructures

Čak i kada nešto razvije specifične nanostrukture

that strongly scatter red light

koje snažno raspršuju crveno svjetlo

they still resonate with other wavelengths,

oni i dalje rezoniraju s ostalim valnim duljinama,

only appearing red at some angles of illumination and observation.

pod nekim kutevima iluminacije i opservacije.

This gives us two contenders for nature’s rarest color:

To nam daje dva natjecatelja za titulu najrjeđe boje u prirodi:

absorption-based matte blues and structural iridescent reds.

mat plavu boju temeljenu na apsorpciji i strukturnu prštavu crvenu boju.

Between these two, structural reds are much rarer.

Među njima dvjema, strukturna crvena puno je rjeđa.

Only a handful of animals and rocks scatter red light

Samo nekoliko životinja i stijena raspršuje crveno svjetlo

and none of them scatter red light exclusively.

i nijedno ne raspršuje isključivo crveno svjetlo.

But since red and blue are rare in one way and common in another,

Ali obzirom na to da crvena i plava i jesu i nisu rijetke boje,

we actually end up seeing both colors quite often.

u konačnici ih zapravo često vidimo.

So what color is least likely to be generated

Stoga, koja boja je najrjeđa

in structural and absorption-based forms?

u strukturnim i apsorpcijski temeljenim oblicima?

The answer is violet.

Odgovor je: ljubičasta.

Not to be confused with purple, which is just a combination of red and blue light,

Koja nije ista kao i purpurna, koja je kombinacija crvene i plave svjetlosti

violet occupies a small portion of the visible light spectrum.

ljubičasta zauzima malen dio vidljivog spektra svjetlosti.

There are only a few nanostructures precise enough

Samo neke nanostrukture imaju dovoljnu preciznost

to exclusively scatter violet light.

raspršivanja isključivo ljubičaste svjetlosti.

And violet wavelengths are even more energetic than blue ones,

A ljubičaste valne duljine su energičnije čak i od plavih,

making them likely to be absorbed by pigment.

zbog čega ih pigment može lako apsorbirati.

So if you ever stumble onto the iridescent violet wings

Stoga, ako ikada nabasate na krila prštave ljubičaste boje

of a purple emperor butterfly,

velike modre preljevice,

take a second to appreciate one of nature’s rarest spectacles.

zastanite na sekundu i divite se jednom od najrjeđih spektakla prirode.